VELIKA ŠKRTICA

Stariji od 65 državi su dobri za naplatu doprinosa, no ne i za naknadu plaće...

Krešimiru Neraliću zbog kontakta s osobom oboljelom od covida-19 određena je izolacija. Nema pravo na naknadu plaće jer ima 67 godina
Krešimir Neralić
 Boris Kovacev/CROPIX

Gdje to na svijetu ima da nekome plaćaš punu cijenu, ali potom nemaš pravo na uslugu jer si prestar? Vjerojatno nigdje - osim u Hrvatskoj. I to legalizirano od strane države, koja je takvu diskriminirajuću odredbu blagoslovila zakonom te je, prema svemu sudeći, uopće nema namjeru mijenjati, čak niti nakon što ih je na sramotan tretman starijih osoba upozorio ured Pučke pravobraniteljice.

To što ova priča uopće dolazi pod reflektore zaslužan je 67-godišnji obrtnik Krešimir Neralić kojemu je u rujnu prošle godine, zbog kontakta s osobom oboljelom od COVID-19, određena izolacija u trajanju od 14 dana. Kako je država omogućila da se za vrijeme samoizolacije dobiva naknada plaće, Neralić se krajem rujna obraća Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje sa zahtjevom za ostvarenje ovog prava.

“Iz plaće svaki mjesec plaćam puni iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje pa mi se nije činilo upitnim imam li pravo na nadoknadu plaće. Pazite, riječ je o 14 dana izolacije u kojima, kao obrtnik, nisam mogao napuštati dom niti odlaziti na posao ili se susretati s partnerima”, priča mi Neralić koji se inače bavi poslovnim savjetovanjem te je vlasnik obrta UPOR. U početku je sve izgledalo OK - Neralić je u Zavod proslijedio obrasce i sve što je trebalo, no 6. listopada stiže nevjerojatna obavijest - “nažalost, nemate pravo na isplatu bolovanja/izolacije jer prema Zakonu stariji od 65 nemaju pravo na istu”. Srdačan pozdrav.

“Nisam mogao vjerovati što sam pročitao - dakle, uplaćujem doprinose, nisam na teret državi i nisam uzeo mirovinu, nego sam odlučio raditi i dulje od onoga što je propisano, da na kraju ne bih imao pravo na isplatu naknade plaće jer sam prestar? Toliko me šokiralo to njihovo obrazloženje da sam se odmah javio uredu Pučke pravobraniteljice kako bi mi pojasnili je li uopće moguće da država ima takav stav”, ljutit je Neralić.

On je doista crno na bijelo zapisan u Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju koji u članku 50. kaže kako “osiguranik koji je navršio 65 godina života i 15 godina staža nema pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja za vrijeme privremene nesposobnosti, već na teret poslodavca”. Ta se odredba na jednaki način primjenjuje i na zaposlenike, kao i na obrtnike, osim što je kod ovih drugih apsurdna jer su oni sami sebi poslodavci, što znači da u trenu kad napune 65 godina, a ostanu raditi, više uopće ne mogu ići na bolovanje na teret države - kojoj uplaćuju pune iznose doprinosa.

Brzo nakon što su zaprimili Neralićevu prijavu, pravobraniteljica se obratila Ministarstvu zdravstva i HZZO-u, upozorivši ih kako zakonska odredba predstavlja dobnu diskriminaciju. No ako i postoji kakvo formalno-pravno obrazloženje za legalizaciju ove diskriminirajuće odredbe, ono sigurno ne postoji za potpunu ignoranciju problema od strane Ministarstva zdravstva koje je, pojasnili su nam u Uredu Pučke pravobraniteljice, priču samo proslijedilo dalje.

“Nažalost, ne prepoznavši svoju ulogu u procesu izmjene navedene odredbe, ministarstvo je naše upozorenje i preporuku uputilo na postupanje HZZO-u, a HZZO nas je obavijestio da mogu postupati isključivo prema postojećim propisima i da nisu nadležni za njihovu izmjenu”, rekli su nam u uredu te dodatno upozorili na apsurdnost situacije.

“Praksa je pokazala da su niska mirovinska primanja nerijetko primarni motiv nastavka radnog odnosa osoba koje su napunile godine života i radni staž za ostvarenje prava na mirovinu. Zakon o radu dopušta osobama starijim od 65 godina života ostanak u svijetu rada, ako se tako dogovore s poslodavcem, dok Zakon o mirovinskom osiguranju omogućuje ponovno aktiviranje umirovljenika na tržištu rada. S obzirom da je riječ o radno sposobnim osobama koje ispunjavaju svoje porezne obveze kao i ostali radnici, potrebno im je omogućiti jednaka prava koja proizlaze iz radnog odnosa, uključujući i pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja”, pojasnili su.

image
Vesna Veselić

Ministarstvo zdravstva zamolili smo da se očitaju o diskriminirajućoj praksi, ali oni su nam propustili odgovoriti na najvažnije - iz kojeg razloga penaliziraju starije osobe koje se, umjesto da opterećuju mirovinski sustav, radije odlučuju ostati na tržištu rada, onom istom u kojem danas jednog umirovljenika financira čak 1.33 radnika. U odgovoru tek objašnjavaju da je spomenuta odredba prvi put u zakon unesena još 2008. godine kad je bilo određeno da radnik koji ima uvjete za starosnu mirovinu nema pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a, kasnije je u još dvije izmjene određeno da se to odnosi na radnike starije od 65 i s 20 godina staža, a 2010. staž je smanjen na 15 godina.

“Odredba zakona je na snazi te njegova izmjena zahtijeva ispunjavanje niza preduvjeta”, tvrde. Zašto ona konkretno postoji, kao i zašto država takvim radnicima onda barem nije spustila stopu zdravstvenih doprinosa ne odgovaraju, jednako kao niti zašto su se oglušili na dopis Pučke pravobraniteljice. Ono što jesmo doznali jest da je trenutno 6005 osoba starijih od 65 zaposleno kod pravnih osoba te njih još 8412 kod obrtnika te da je u 2020. pravo na privremenu nesposobnost za rad dulju od 42 dana koristilo samo 68 osoba dok kod obrtnika nije bilo niti jednog takvog slučaja.

“A kako bi ga i bilo kad si ljudi sami moraju plaćati bolovanje? Što će ga onda uopće otvarati?”, ističe Neralić, kojeg iznimno ljuti nezainteresiranost države da riješi ovaj problem. Apsurdnu situaciju u kojoj se našao naziva sramotnom - zakonodavac, naime, s jedne strane deklarativno potiče radnike da ostanu u svijetu rada, ali one rijetke koji se na to odluče, potom diskriminira te im, samo zato što su stariji od 65, uskraćuje pravo na naknadu koja bi im po svim osnovama trebala pripadati.

Uz to, Ured pučke pravobraniteljice nije čak bio niti prvi koji je Ministarstvo upozorio na suludi propis - o tome im već godinama piše i Hrvatska obrtnička komora koja je u nekoliko navrata tražila izjednačavanje prava obrtnika starijih od 65 s onim mlađima, upozoravajući kako bi domaće zakonodavstvo napokon trebalo prihvatiti načelo nediskriminacije po dobi, koje je opće načelo prava EU.

“Pojedinim obrtnicima odgovara da rade i duže od 65 godina jer im je ta aktivnost u njihovoj dobi dobro došla, čak potrebna. Ukoliko se netko odlučio za ovakav produženi radni vijek, zbog toga ne smije biti kažnjen, pogotovo ne na način da i dalje uplaćuje iste stope poreza i doprinosa, a da na primjer, nema pravo na iste naknade s HZZO-a. Obrtnici ove dobi itekako imaju što za ponuditi mlađim generacijama, nisu na teret državnog proračuna i zato ih treba potaknuti, a ne otežavati nastavak rada”, poručili su iz Komore. Možda u onim zemljama u kojima skrb o radnicima nije samo floskula.

Imate prijedlog za Veliku škrticu?

Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2022 03:55