Iako zdravstvo prolazi najteže dane, grčevito pokušavajući sanirati gubitke i pronaći uštede, sudeći po brojkama, to nije nikakva prepreka za nova zapošljavanja. U siječnju ove godine, prema podacima DZS-a, sustav zdravstva i socijalne skrbi imao je 93.936 zaposlenih, što je 1734 osobe više nego u istom mjesecu lani.
U Ministarstvu zdravlja podsjećaju da ti podaci obuhvaćaju i privatni sektor. No, to ne mijenja puno na stvari. Premda Ministarstvo nije moglo osigurati brojke za cijelu godinu, već samo za devet mjeseci, one govore da je u tom razdoblju broj zaposlenih porastao za 386 osoba i dosegnuo 70.105. Zašto je do toga došlo?
Tko je dobio posao
Iz Ministarstva zdravlja naprije su odgovorili da je razlog “uspostava rada i ekipiranje županijskih zavoda za hitnu medicinu te popunjavanje javnozdravstvene mreže”. Nekoliko dana poslije rekli su da je ipak posrijedi drugi razlog, zapošljavanje mladih pripravnika za 1600 kuna.
- Radi se o više od tisuću zdravstvenih radnika visoke stručne spreme, prvostupnika i srednje stručne spreme koji se evidentiraju kao zaposlene osobe, a primljeni su po modelu bez zasnivanja radnog odnosa, odnosno temeljem Zakona o zapošljavanju - objasnili su u Ministarstvu. Dodali su kako je istodobno u bolničkom zdravstvenom sustavu tijekom prošle dvije godine zabilježen pad zaposlenih za 745 djelatnika, “a taj se trend nastavlja i dalje, ponajprije u smanjenju nezdravstvenog osoblja”.
Prekoračili budžet
Za ministra zdravlja Rajka Ostojića koji je na početku mandata javnost prilično dojmio svojim “sipanjem brojki iz rukava” o stanju u zdravstvu malo je neobično da nema cjelovite brojke i jednoznačno obrazloženje. Novom zapošljavanju, čini se, teško se opire i njegov kolega Željko Jovanović koji, također, teško kontrolira troškove pa je prošle godine prekoračio svoj budžet za 580 milijuna kuna.
Prema podacima DZS-a, sustav obrazovanja lani povećao je broj zaposlenih za 865 djelatnika i u siječnju ove godine bilo ih je 109.267.
U Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nisu željeli odgovoriti što se točno dogodilo u 2013. godini, već su ponudili podatke od početka mandata ove Vlade.
Opravdanja ministara
Prema njima, u sustavu obrazovanja i znanosti početkom 2012. godine bilo je 88.707 zaposlenih, a krajem 2013. godine 88.832, što znači da je u tom razdoblju broj zaposlenih povećan za 125 djelatnika.
- Razlika, dakle, iznosi 0,14 posto pa je lako zaključiti da je broj zaposlenika u sustavu znanosti i obrazovanja praktički ostao konstantan, objasnili su.
Za razliku od ministarstava zdravlja i obrazovanja, koja su ponudila barem neke brojke, Ministarstvo socijalne politike i mladih Milanke Opačić nema nikave podatke o tome što je bilo lani.
“Egzaktne podatke”, kako kažu, imaju samo za kraj 2012., kada je sustav ukupno zapošljavao 12.431 osobu.
Zato je vrlo precizno Ministarstvo uprave koje ističe da je u njihovu sektoru napravljen pomak: u siječnju ove godine evidentirano je 53.806 državnih službenika i namještenika, što je 857 manje nego godinu dana prije.
Koliko je poznato, smanjivanje se postiže samo umirovljenjem.
Neovisno o naporu Ministarstva uprave, podaci nedvojbeno ukazuju da je pritisak na rast zapošljavanja u državnom sektoru nastavljen i u šestoj godini recesije. Istodobno, u privatnom sektoru radna mjesta i dalje se ubrzano gase.
Namirivanje dugova
U građevinarstvu i industriji, primjerice, lani je ugašeno dodatnih oko 9500 radnih mjesta.
Kako je Vlada odgovorila na taj nepoželjni i teško održivi trend?
Povećala je trošak rada vraćanjem doprinosa za zdravstvo sa 13 na 15 posto.
Poduzećima će to dodatno poskupjeti poslovanje, a kako su upozorili iz HUP-a, da bi se nosila s novim troškom, moguće je da će biti prisiljena i na dodatno otpuštanje.
Kako bi namirila sve dugove, gubitke i probijanja budžeta iz javnog sektora, Vlada će gospodarstvu uzeti oko 1,7 milijardi kuna godišnje. U suštini, ništa se nije promijenilo, nastavlja se trend povećanja porezne presije.
Rastući izdaci pokrivaju se dizanjem poreza na teret gospodarstva i građana.
Koliko je opravdan taj pristup ekonomiji najbolje govori potpuna nemogućnost da se izađe iz recesije.