ZAGREB - Hrvatski savez dijabetičkih udruga oštro se protivi prijedlogu cijena koje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje namjerava plaćati za preparate u terapiji šećerne bolesti jer će, kako objašnjava predsjednik Davor Bučević, prema njemu pacijenti za moderne, učinkovitije inzuline i antidijabetike morati plaćati iz vlastitog džepa, piše Slobodna Dalmacija.
HHZO, naime, predlaže stopostotno pokrivanje samo za zastarjele lijekove, dok će se, kako upozorava Bučević, za one novije generacije morati nadoplaćivati oko 200 kuna po pakiranju, odnosno oko sto kuna mjesečno.
Tim se prijedlogom, dodaje Bučević, nastavlja praksa nametanja novih financijskih opterećenja za oko 220 tisuća dijabetičara u Hrvatskoj, koji su lani ušli u sustav dopunskog zdravstvenog osiguranja, što ih dodatno opterećuje s 900 ili 1500 kuna godišnje, a ukupna dopunska davanja u zdravstvu za tu se skupinu kroničnih bolesnika penju i do 3000 kuna godišnje.
- Usvoji li se prijedlog HZZO-a, bez doplate će biti na raspolaganju četiri oralna, nezaštićena lijeka ili njihova kombinacija (metformin, glibenklamid, glikvidon, glimepirid, kombinacija medformin i glibenklamid) od kojih je većina razvijena prije 60 ili 70 godina. Kod niza osoba s dijabetesom, ti lijekovi, istina je, uspijevaju kompenzirati nastalo stanje, no većina pacijenata kosristi nove lijekove. Isti je princip s inzulinom - kod korištenja dviju vrsta inzulina osoba s dijabetesom morala bi po pakiranju doplaćivati više od 200 kuna. Osobno sam od 1970. na inzulinu i ne bih se davao na mogućnosti koje su davali tadašnji inzulini - ističe Bučević.
Upozorava i da su u nizu europskih zemalja spoznali da pravu uštedu u sustavu zdravstva ne čini preferiranje jeftinijih, zastarjelih lijekova, nego upravo suprotno – korištenje novih najučinkovitijih inzulina i oralnih antidijabetika, kojima se postižu bolji medicinski rezultati.
- U zemljama koje provode takve strategije obavljeno je niz radova koji analiziraju troškove zdravstva i kojima je dokazano da najmanji dio troškova otpada na lijekove, a znatno veći na saniranje komplikacije dijabetesa, primjerice, dijalizu, sljepoću, amputacije... Zar je stvarno HZZO-u cilj postići kratkotrajne uštede? Zar HZZO uistinu ovakvom strategijom želi dovesti do porasta komplikacija, a time i porasta troškova? I tko preuzima odgovornost? - oštar je Bučević.
- Dojma smo da će za nekoliko mjeseci ili godina kompletne usluge zdravstvenog sustava prijeći na B-listum a HZZO će time poslovati u plusu, kao odlična profitabilna tvrtka na ponos Vlade i inovativnih ministara zdravstva. Hrvatska će možda jedina patentirati sustav HZZO-a koji će raditi u plusu, jer ćemo više u njega izdvajati nego što ćemo trošiti u bolnicama i obiteljskim ordinacijama - zaključuje Bučević za Slobodnu.