ZAGREB - Više od pet milijardi kuna potrošili su lani građani Hrvatske nastojeći ozdraviti od raznih bolesti. Od tog su kolača, više ili manje, hrvatske tvrtke uspjele otkinuti oko 1,4 milijarde kuna. Velik novac, ali veliki su i troškovi pa se mnogi pitaju isplati li se u Hrvatskoj proizvodnja lijekova? Može li hrvatski lijek postati značajan dio izvoza kao što je to bilo prije dvadesetak godina kad je Pliva žarila i palila tržištem lijekova cijele istočne Europe? Može, tvrde znalci, ako dobije podršku države na isti način kao što je imaju takve tvrtke u Europi.
Osvajački juriš
Potencijalna baza postoji jer se uz dva poznata igrača, koprivnički Belupo i Jadran galenski laboratorij, već gotovo dvije godine na osvajački juriš pripremaju još dvije tvrtke: Genera i PharmaS. Njihova je perspektiva oteti iz iste hrvatske košarice ili zagrabiti u tuđu, odnosno onu stranih proizvođača koji su se već etablirali na hrvatskom tržištu lijekova, ali jednako tako proširiti se na druga tržišta i postati hrvatski izvoznici ako budu dovoljno snažni za taj uzlet.
Naime, kad se spomene domaća farmaceutska industrija i njezina perspektiva, misli po inerciji lete k Sumamedu. To epohalno Plivino otkriće učinkovitog antibiotika uvjerilo je Hrvate prije tridesetak godina da su čuda uvijek moguća, da i male zemlje imaju velike mogućnosti u proizvodnji novih lijekova.
Ipak, stvarnost govori da se u san o ponavljanju tog planetarnog uspjeha ipak ne treba uljuljkati. Štoviše, u tih se tridesetak godina, otkako je zaživjela formula slavnog Plivina antibiotika, mnogo toga promijenilo u svjetskoj farmaceutskoj branši, pa tako i onoj u Hrvatskoj, ali puno toga i dalje govori da od te djelatnosti ne treba odustati.
Istina, u međuvremenu je čak i Pliva prestala biti hrvatska tvrtka premda je mnogi i dalje tako doživljavaju, ali trenutačno Hrvatska ipak ima četiri farmaceutske tvrtke, od kojih su Belupo i Jadran galenski laboratorij (JGL) prisutni i na međunarodnom tržištu, a već gotovo dvije godine “upad” pripremaju dvije nove: PharmaS Luke Rajića i Genera Marijana Hanžekovića. Obje najavljene s velikim očekivanjima, malo su zastale na okrutnom i zamkama isprepletenom putu od “proizvodnje do pacijenta”.
No, Zdravka Knežević, predsjednica Uprave tvrtke PharmaS, najavljuje da bi se prvi njihovi lijekovi trebali pojaviti u hrvatskim ljekarnama već za koji tjedan.
- Registrirali smo deset važnih lijekova, i to uglavnom za liječenje probavnog sustava, kardiovaskularnih bolesti i živčanog sustava, a pritom smo vodili brigu da njima u budućnosti budemo konkurentni i na regionalnom tržištu - rekla je Zdravka Knežević.
PharmaS zasad zapošljava oko 120 djelatnika, a njihov bi se broj nakon prodora na susjedna tržišta mogao i povećati. Što se tiče ulaganja, još su ostali u sklopu predviđenih 300 milijuna kuna.
Plivin kadar
U Generi nisu raspoloženi za razgovor, samo kažu da će, kad se poslože kockice, obavijestiti javnost o broju lijekova koje će plasirati na domaće i strano tržište te o drugim planovima za budućnost. No, neki izvori govore da im je trenutačno u registraciji oko 15 lijekova, a u iduće dvije godine trebalo bi ih biti četrdesetak.
Već je sagrađen i dio pogona i skladišta za sekundarno pakiranje generičkih lijekova. Na čelo tvrtke nedavno je, umjesto Željka Čovića, došao Marko Smetiško, također bivši Plivin kadar, pa se može očekivati da će se ubrzati pojava Generinih lijekova na hrvatskom tržištu jer su neke radnje znatno napredovale nakon godine stagnacije i gotovo potpune orijentacije na veterinarske proizvode.
Zna li se da je za podizanje jedne srednje velike generičke farmaceutske tvrtke koja ima samo sekundarnu proizvodnju, a ne i proizvodnju tableta i kapsula iz supstance, potrebno više od pola milijarde kuna, jasno je zašto se u taj, na prvu loptu privlačan biznis - jer svi barem ponekad trebamo lijekove - rijetko tko upušta.
Naime, puno se toga mora poklopiti da bi konačno došla i zarada. Jedan od primjera je Framal iz Ludbrega, koji drži manje od jedan posto hrvatskog tržišta s godišnjom prodajom od oko 3,5 milijuna kuna, a nedavno je prodan njemačkom Dermapharmu jer se jednostavno nije uspio pozicionirati na tržištu lijekova.