IZBORNE MAKINACIJE

Šterc priznao da je ‘tata‘ izbornog sustava: ‘Bila je to politička narudžba da HDZ spriječi gubitak izbora‘

Optužili su me poslije da su te jedinice bile složene da se izgubi vlast. To je znanost, nema se tu što puno mudrovati, kaže Šterc

Stjepan Šterc

 Ronald Gorsic/Cropix

"Ja sam autor sadašnjeg izbornog sustava u kojem je Hrvatska podijeljena na deset jedinica. Napravio sam to na zahtjev HDZ-u, u kojem su mislili da će tako spriječiti izborni poraz, ali nije uspjelo", glasi priznanje koje je izrekao demograf Stjepan Šterc na televiziji N1.

Šterc je ispričao kako su 1999. ankete pokazivale da će vodeća stranka izgubiti izbore i trebalo je nešto napraviti. Do njega su došli predstavnici Ureda predsjednika Franje Tuđmana, a on je prihvatio njihovu ponudu, ali uz uvjet da se formira deset izbornih jedinica.

"Koristio sam pomoć studenata i složili smo tih deset izbornih jedinica, s tim da je bilo ključno kako podijeliti Grad Zagreb. To je bila politička narudžba da HDZ spriječi gubitak izbora, a te je izbore izgubio. Optužili su me poslije da su te jedinice bile složene da se izgubi vlast. To je znanost, nema se tu što puno mudrovati, to su ozbiljne analize. Po tim izbornim jedinicama vodeće su stranke i dobivale i gubile izbore i poslije nije bilo želje za promjenom", rekao je Šterc.

Iako sebi pripisuje očinstvo nad aktualnim izbornim sustavom, na N1 ga je opisao protuzakonitim jer "Zakon dozvoljava pet posto razlike među izbornim jedinicama u broju glasača, a imali smo 15 posto razlike, to je nevjerojatno. Reakcije nije bilo. Tvrdio sam nekoliko puta da su ovi izbori izvan zakona i Ustava, da se mora korigirati, ali nije bilo volje i želje za tim."

Štercovo upozorenje nije inovativno jer su o tome već ispisane stotine tekstova nakon što je 8. prosinca 2010. Ustavni sud jednoglasno prihvatio izvješće u kojem je upozorio zakonodavca, dakle, Hrvatski sabor, da broj birača po izbornim jedinicama nije u skladu sa zakonom.

Prema zakonu, broj birača među izbornim jedinicama smije se razlikovati najviše pet posto, a u stvarnosti su razlike iznosile i 25 posto i na taj je način težina glasa birača, primjerice, u Osječko-baranjskoj županiji bila veća nego birača u 7. izbornoj jedinici. Iz Ustavnog suda su objavili da bi to moglo dovesti u pitanje zakonitost izbora 2020. i upozorili kako je zadnji rok u kojem Sabor treba donijeti novi zakon o izbornim jedinicama 11. ožujka 2021., ali to nije napravljeno.

Izgleda da će se Zakon o izbornim jedinicama ipak mijenjati jer to najavljuju i u HDZ-u. Ali, još se ne zna kako i kada.

Postoje i načelne, ali ozbiljne ideje o tome što se može napraviti. Goran Čular, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti, predložio je ovih dana da se postojećih deset izbornih jedinica malo drukčije geografski posloži, a da se zatim rasporede zastupnički mandati, da ih ne bude jednako za svaku jedinicu nego razmjerno broju stanovnika ili birača.

Kada bi se to napravilo, Zagreb bi bio podijeljen na dvije jedinice, a ni u jednoj od ostalih jedinica ne bi bilo manje od dvije županije. U tom slučaju razlike u broju mandata između izbornih jedinica i ne bi bile osobito velike. U najvećoj bi se jedinici možda biralo 16, a u najmanjoj 12 zastupnika. Barem bi trebalo preferirati rezultat u kojem najmanja izborna jedinica ne ide ispod 12 mandata.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2022 09:37