PRAVA ISTINA O HAC-u

ŠTETA 7 MILIJARDI KUNA Opljačkali su svaku našu treću kunu koju smo im kroz benzin platili za ceste

HAC-u smo u 12 godina platili 17 mlrd. kuna. Točno 60 lipa po svakoj litri benzina. Tko je uzeo novac?
 Luka Gerlanc / CROPIX

U razdoblju od 2001. do danas Hrvatske autoceste utrošile su u izgradnju autocesta 38,7 milijardi kuna. Tolika je vrijednost ugovorenih radova za nešto manje od 600 kilometara izgrađenih prometnica. Riječ je o silnom novcu i zato se već dulje postavlja pitanje je li gradnja autocesta u Hrvatskoj preskupa.

Jutarnji list pokušao je analizirati koliko su hrvatski građani preplatili izgradnju prometnica. U izračun smo uzeli slučajeve koji su već duže vremena sumnjivi ili su pod istragom te se smatra da je njima počinjena šteta.

Prema izračunu, počinjena šteta mogla bi iznositi oko 7 milijardi kuna. Ako se zna da je tijekom proteklih 12 godina HAC od naknade iz benzina uprihodio oko 17 milijardi kuna, ispada da je gotovo svaka treća kuna iz benzina bila utrošena mimo zakona ili je sumnjivo utrošena. U te afere spadaju i preskupo ugovaranje izgradnje autoceste s američkom tvrtkom Bechtel, izgradnja nepotrebnog čvora Vučevica, afera s Fimi-Medijom, izgradnja spojnih cesta i mnoge druge.

Već nekoliko godina stručnjacima i javnosti sumnjive su cijene kilometara autocesta, a pogotovo nakon dolaska HDZ-a na vlast 2004. Tako su stručnjaci radili usporedbu cijena građenja sklopljenih prije i poslije 2004. Analiza pokazuje da su cijene radova na autocesti Bosiljevo - Split u odnosu na one postignute na međunarodnom natječaju koji je bio raspisan za Dugopolje - Ploče bile oko 20 posto niže. Stručnjake je ipak frapirala ugovorena cijena gradnje autoceste od Velike Gorice do Siska.

Naime, prema ugovoru, 25 kilometara dionice autoceste od Buševca do Siska stoji čak 1,1 milijardu kuna, odnosno 44 milijuna kuna po kilometru, dok se cijena građenja cjelokupne autoceste popela na više od 5 milijardi kuna.

Uz to što se sumnja da se novac izvlačio ugovaranjem dodatnih radova, utvrđeno je da je maštovitost u načinu izvlačenja novca bila iznimna. Prvo, preplaćivali su radove. Drugo, HAC je davao nagrade za uštede, a onda su te “uštede” direktori HAC-a i izvođači dijelili pola-pola. Uz to, nagrađivali su i one tvrtke koje se ne bi javile na natječaj.

Osijek Koteks je, na primjer, na jednoj dionici dobio 12 milijuna kuna.

1. Ugovor s Bechtelom - 297 milijuna USD više od realne cijene (1999.)

Za gradnju 147 kilometara autoceste od Bosiljeva do čvora Sveti Rok, Hrvatska je američkoj tvrtki Bechtel platila 990 milijuna dolara, a ugovor je potpisan bez javnog natječaja. Jure Radić, koji je kao ministar obnove o tome potpisao ugovor, poslije je priznao da je ugovorena cijena oko 30 posto veća nego da se išlo na međunarodni natječaj. No, opravdanje je bila tadašnja želja da se preko Bechtela ostvare što bolji politički odnosi sa Sjedinjenim Državama.

2. Nagrada Bechtelu - 20 milijuna USD (2003.)

Zbog skraćenih rokova izgradnje i ubrzane izgradnje, Hrvatske autoceste uplatile su američkoj kompaniji 20 milijuna dolara kao nagradu. Naime, u osnovnom ugovoru rokovi gradnje ugovoreni su načelno, a zatim skraćeni za 6 do 12 mjeseci.

3. Gradnja čvora Vučevica - 62 milijuna kuna (2004.)

Za jedan, prema svemu sudeći, besmisleni čvor na autocesti Zagreb - Split isplaćena su 62 milijuna kuna. Tog izlaza s autoceste nije bilo u jednim planovima gradnje, ali se za njega zauzeo tadašnji premijer Sanader. Razlog - preko tog čvora brže se dolazi do Dugobaba, rodnoga sela njegovih roditelja. Izvođač je izabran direktnom pogodbom, što, naravno, otvara nagađanja da je vrijednost radova prevelika. U HAC-u su tvrdili kako će upravo taj izlaz biti idealan za preusmjeravanje prometa s autoceste u trenucima velikih gužvi u Dugopolju. To se u prošle četiri godine, naravno, nikad nije dogodilo. Tvrdilo se i da će se na području Kaštela, Solina i Vučevice otvarati poslovne zone, za što je potreban spoj s autocestom. Naravno, od poslovnih zona do danas nema ništa.

4. Razvrgavanje ugovora sa SPie Batignollesom - 300 milijuna kuna (2003.)

Francuska je tvrtka s tvrtkom Mediteran union tuneli dobila ugovor o gradnji triju tunela na autocesti Zagreb - Rijeka. Vrijednost ugovora bila je 320 milijuna kuna. Nakon što su tuneli prokopani, uslijedilo je razvrgavanje ugovora, jer su izvođači tražili dodatna sredstva. Ugovor je raskinut, tunele su za 104 milijuna završili domaći izvođači, a francuskoj je tvrtki, navodno, plaćena odšteta od oko 300 milijuna kuna.

5. Arheološka istraživanja - 140 milijuna kuna (2000. - 2007.)

Inženjerima Hrvatskih autocesta na spomen arheologije diže se kosa na glavi. Iscrtavajući trase novih kilometara autocesta i počinjući radove, nitko nije znao da su ispod zemlje tolika bogata arheološka nalazišta. Prema objavljenim podacima u medijima, do 2007. za tu namjenu HAC je isplatio oko 140 milijuna kuna. Povećanje iznosa za arheološka ispitivanja povezivala su se s dolaskom Ive Sanadera na vlast, čija je supruga Mirjana Sanader na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je radio velik broj istraživanja.

6. Tunel Sveti Ilija - Biokovo - 325 milijuna kuna (2007.)

Riječ je o tunelu dugačkom 4100 metara, za čiju je gradnju ugovor o koncesiji potpisala tvrtka Mediteran union tuneli. Dvije godine prošlo je od potpisivanja a da nisu izdane potrebne dozvole. Potom je ministar Božidar Kalmeta naredio poništenje ugovora. Tvrtki je isplaćeno 550 tisuća dolara za koncesijska prava, a HAC joj je isplatio osam milijuna kuna za pripremu dokumentacije. Zatim je potpisan ugovor s domaćim izvođačima za 316 milijuna kuna.

7. Gradnja trafostanica - 300 milijuna kuna (2007.)

Hrvatske autoceste za potrebe autocesta širom Hrvatske izgradile su više stotina trafostanica. Bez tih trafostanica HEP nije želio dati dozvolu za gradnju autoceste. Osim toga, tražili su gradnju stanica mnogo većeg kapaciteta nego što je potrebno za potrebe autoceste te su kasnije elektrificirali područja uz koja je prolazila prometnica. Vladino Povjerenstvo za ceste je nakon intervencije HAC-a utvrdilo da HEP mora HAC-u uplatiti razliku između instalirane snage za potrebe autoceste i one koja trafostanice proizvode. Razlika iznosi oko 300 milijuna kuna. Za gradnju tih trafostanica HAC je tvrtki Dalekovod platio nešto više od milijardu kuna. Vrijedi li to baš toliko, sada ispituje policija.

8. Astaldi - 900 milijuna kuna (2000.)

Početkom 2000. Vlada je raskinula ugovor s talijanskom tvrtkom Astaldi za gradnju autoceste Zagreb - Goričan. Talijanska tvrtka tužila je Hrvatsku i dobila spor na arbitraži.

9. Bojenje tunela - 44 milijuna kuna (2009.)

Tvrtka Skladgradnja “proslavila” se nakon otkrića da je čak dvaput HAC-u naplatila bojenje tunela Sveti Rok i Mala Kapela. Vrijednost radova iznosila je nevjerojatnih 43,6 milijuna kuna. Isti poslovi na autocesti Rijeka - Zagreb plaćeni su 11 puta manje. U HAC-u su tvrdili kako je cijena skočila zbog većeg obujma posla, kvalitete boje i slično. Zanimljivo da su prvotno u HAC-u za 35,5 milijuna kuna mislili obojiti sve tunele, a onda odustali i za veću cijenu obojili samo dva.

10. Dodatni radovi - 2,3 milijarde kuna (2000. - 2009.)

Popis dodatno ugovorenih radova podugačak je. Prema zakonu, bez raspisivanja novog natječaja može se ugovoriti dodatnih radova do 25 posto vrijednosti osnovnog ugovora. Iako se u izgradnji autocesta pojavljivalo opravdanih potreba za dodatnim radovima, posebno pri izgradnji tunela, teško je vjerovati da su baš svi opravdani. Tako je za dovršetak i opremanje tunela Mala Kapela dodatno aneksirano 37,3 milijuna kuna, a osnovni je ugovor iznosio 149,8 milijuna kuna. Nadalje, na autocesti Zagreb - Split ugovoreno je dodatnih radova u vrijednosti 1,5 milijardi kuna, na Zagreb - Macelj 30,9 milijuna kuna, na Zagreb - Goričan 22,5 milijuna kunana, a na autocesti Rijeka - Zagreb 220 milijuna. Na dionici Dugopolje -Ploče do sada je već ugovoreno pola milijarde kuna dodatnih radova.

11. Kalmetina - 228 milijuna kuna

Sedamnaest kilometara četverotračne spojne ceste do Gaženice prvotno je stajalo 446,3 milijuna kuna bez otkupa zemljišta. Cijena je poslije narasla za dodatnih 228 milijuna kuna. Dosadašnja istraga pokazuje da su radovi drastično preplaćeni, kako su dogovarani razni aranžmani između građevinskih tvrtki i da su plaćani nikad izvedeni radovi.

12. Odmorište Ploče - 58,5 milijuna kuna

Na spojnoj cesti od autoceste prema Pločama tvrtka Skladgradnja izgradila je odmorište koje je tek naknadno ucrtano u planove i 11 kilometara te prometnice nikada nije trebalo biti izgrađeno. Zbog te se gradnje sudi bivšim članovima Uprave HAC-a i tereti ih se da su oštetili HAC za 58,5 milijuna kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. siječanj 2023 16:23