Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je u subotu kako između HDZ-a i HNS-a postoje razlike, ali da je za građane važnija politička stabilnost te naglasio kako u toj suradnji ne očekuje probleme.
"Ne očekujem probleme. Nekad većina može biti komotna, kao što smo je imali donedavno, pa se pokazala nestabilna. Ovdje se radi o dosta kvalitetno pripremljenoj suradnji, suradnji na zdravim nogama i siguran sam da će 78 zastupnica i zastupnika vrlo promišljeno i razborito sudjelovati u radu i očuvati parlamentarnu većinu u iduće tri i pol godine", odgovorio je na pitanje novinara je li saborska većina od 78 ruku 'pretanka' i očekuje li probleme.
Jandroković je ustvrdio da se ta suradnja ne temelji na onom što je različito nego na onome što ih povezuje.
Politička stabilnost donosi gospodarski rast i kvalitetniji život
"Nakon političke nestabilnosti koja nam se dogodila u proteklom razdoblju, moramo tražiti nove modele suradnje. Zatvarati se u ideološke blokove koji očito ne mogu formirati većine u parlamentu ni s lijeve niti s desne strane znači generirati nestabilnosti u idućem razdoblju. Odlučili smo se na ovaj iskorak jer smatramo, da uvažavajući razlike koje postoje između HDZ-a i HNS-a, postoji puno važnih tema za građane koji će im osigurati političku stabilnost, a time i gospodarski rast i razvoj i ostale preduvjete da bi kvalitetnije živjeli", rekao je Jandroković.
Pojasnio je kako su nužni određeni kompromisi kako bi se osigurala stabilnost ukoliko je nemoguće da samo desni ili samo lijevi formiraju vlast.
"Civilizirano je da oni koji različito razmišljaju traže načina kako surađivati i traže kompromis. Oni koji zagovaraju rješenja koji ne uvažavaju one druge i koji onemogućavaju da se surađuje s onima koji o određenim stvarima drugačije razmišljaju, mislim da ne rade dobro za Hrvatsku", ustvrdio je Jandroković.
Klasične podjele više 'ne drže vodu'
"Živimo u vrlo složenim okolnostima u Hrvatskoj i globalno i one klasične podjele očito više - ne drže vodu. Moramo tražiti nove modele suradnje pritom ne tražeći od drugoga da se mijenja. HDZ ostaje onakav kakav jest, stranka desnog centra, kao što i HNS jest liberalna stranka. Svatko će u tu suradnju unijeti svoje različitosti, no postoje područja u interesu hrvatskih građana na kojima želimo surađivati i to je model i smisao ove suradnje", ustvrdio je Jandroković.
Jandrokovića su novinari pitali i očekuje li probleme u HDZ-u budući da je, prema pisanju "Novog lista", Davor Ivo Stier najprije pripremio ostavku pa je povukao.
Kako je objavio Novi list, Stier je planirao biti zastupnik većine u Saboru, a premijer Plenković je umjesto njega na poziciju šefice diplomacije htio imenovati državnu tajnicu Mariju Pejčinović Burić, no Stier se nakon razgovora s premijerom ipak predomislio.
"Ne očekujem probleme, a medijska nagađanja ne bih htio komentirati", odgovorio je.
Jandroković je danas sudjelovao na Četvrtom plenarnom zasjedanju Parlamentarne skupštine Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) gdje je i odgovarao na pitanja novinara.
Jandroković: Hrvatska je predana promicanju europskih vrijednosti u regiji
Susjedne zemlje koje dijele određeno zemljopisno područje prirodno se oslanjaju jedne na druge i razvijaju suradnju, a Hrvatska uloga u tome je promicanje europskih vrijednosti i pomoć onim zemljama koje imaju ambiciju postati punopravne članice EU-a, rekao je u subotu predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković na četvrtom plenarnom zasjedanju Parlamentarne skupštine Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) koje se održalo u Zagrebu.
SEECP je pokrenut 1996. u Sofiji u cilju jačanja regionalne suradnje, a države sudionice su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Rumunjska, Slovenija, Srbija i Turska, te Kosovo pod nazivom "SEECP sudionik". Hrvatska u procesu sudjeluje od 1997. kad je imala status promatrača, a punopravna sudionica postala je krajem 2004. godine.
"Sigurnosna stabilizacija prostora jugoistoka Europe, gospodarski razvoj i europske integracije zajednički su nazivnici koji prožimaju suradnju SEECP-a od samih početaka", istaknuo je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković na četvrtom plenarnom zasjedanju Parlamentarne skupštine tog procesa koja se održala 9. i 10. lipnja u Zagrebu. Hrvatska je u protekloj godini predsjedala SEECP-om, a 30. lipnja će tu ulogu preuzeti Slovenija.
"Susjedne zemlje koje dijele jedno određeno zemljopisno područje prirodno se oslanjaju jedne na druge i razvijaju suradnju koja je svima potrebna, a to se uspijeva samo putem političkog dijaloga, razgovora i pregovora za što nam forum poput ovoga daju jedinstveni okvir", rekao je Jandroković.
"Razvoj gospodarstva i gospodarska stabilnost, čemu bez sumnje svi stremimo, ne može niti postojati bez povezanosti sa susjedima, s područjem u kojem živimo, ni bez političke odluke da ćemo usprkos svemu prevladati često i ne toliko male razlike kako bismo se izborili za bolju budućnost naših građana, što je i naša najveća zadaća", istaknuo je predsjednik Sabora, dodavši kako se suradnja odnosi na brojna područja, od sigurnosti i stabilnosti, borbi protiv terorizma i kriminala, do gospodarske suradnje, prometne i energetske povezanosti i i kulturno-socijalne suradnje.
"Treba naglasiti hrvatsku ulogu u promicanju europskih vrijednosti i pomoći onim zemljama koje imaju ambiciju postati punopravne članice u Europskoj uniji, a upravo je u tom dijelu Hrvatska napravila najveći angažman tijekom svoga predsjedanja", kazao je Jandroković koji je u sklopu Skupštine održao i bilateralni sastanak s predsjednikom slovenskog parlamenta Milanom Brglezom s kojim je imao "vrlo prijateljske i otvorene razgovore".
Dvojica predsjednika naglasila su želju jačanja suradnji parlamenata, a Jandroković je izrazio zadovoljstvo načinom na koji je riješeno pitanje zastoja na granici, "dogovorom dvaju premijera i Europske komisije" čime je situacija "puno bolja nego što je bila".
Završnom deklaracijom skupa zemlje su potvrdile iznimnu važnost uloge tog procesa i njegove Parlamentarne skupštine. Države sudionice SEECP-a obvezale su se na daljnje jačanje regionalne suradnje i izravne komunikacije, na zajedničku borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, te su naglasile članstvo u EU-u kao glavnu težnju regije i važnost suradnje s europskim institucijama.
U deklaraciji se hvali i uloga Regionalnog vijeća za suradnju, izvršnog tijela SEECP-a, u promicanju slobode kretanja dobara, usluga i investicija, te jačanju gospodarskog rasta u regiji.