Stier na HRT-u rekao da je za uspon Vučića odgovorna najmoćnija politička figura Europe u 21. stoljeću

Hrvatski europarlamentarac Davor Ivo Stier (HDZ) ocijenio je da se Srbija od početka ruske invazije na Ukrajinu nije pomaknula prema Europskoj uniji te da politika balansiranja između Zapada i Rusije dugoročno nije održiva.

Gostujući u emisiji „Romano Bolković – 1 na 1“ na HRT-u, Stier je položaj Srbije usporedio s Turskom. Dok Ankara kao članica NATO-a može održavati odnose i s Rusijom i sa Zapadom, smatra da Srbija za takvu politiku ima znatno manje prostora jer je gospodarski snažno vezana uz Zapad i susjedne zemlje.

„Od veljače 2022. godine Srbija se nije pomakla niti milimetar prema Europskoj uniji. Nije nijedno poglavlje otvorila, zatvorila, ništa se jednostavno nije dogodilo – stoji na mjestu“, rekao je Stier.

Prema njegovu tumačenju, razlog nije samo izostanak potrebnih reformi, već i geopolitički smjer koji je odabrao Beograd. Takva politika, dodao je, ne predstavlja problem samo za Srbiju već ima posljedice i za njezine susjede.

Merkel i uspon Vučića

Stier se osvrnuo i na politiku zapadnoeuropskih sila prema Srbiji, posebno Francuske i Njemačke, te na ogromnu ulogu bivše njemačke kancelarke Angele Merkel u razdoblju političkog uspona Aleksandra Vučića.

Podsjetio je da se to događalo u znatno drukčijem geopolitičkom okruženju, kada je Njemačka intenzivno razvijala gospodarske i energetske odnose s Rusijom, uključujući projekte Sjeverni tok i Sjeverni tok 2.

Govoreći o današnjoj politici francuskog predsjednika Emmanuela Macrona prema Beogradu, Stier je ocijenio da Pariz kroz gospodarsku, vojnu i političku suradnju nastoji zadržati svoj utjecaj u Srbiji.

„Tu postoji određena konkurencija, nemojmo biti naivni, čak i na samom Zapadu, Berlina i Pariza, dijelom i Londona – tko će više utjecati“, rekao je.

Prema njegovu mišljenju, francusko približavanje Beogradu ne znači da će Pariz pokušavati Srbiju preko reda uvesti u Europsku uniju, već prije svega nastoji sačuvati vlastiti utjecaj u regiji.

Bez normalizacije s Kosovom nema članstva

Jedno od ključnih pitanja na europskom putu Srbije ostaje odnos s Kosovom. Stier smatra da Srbija ne može postati članica Europske unije dok to pitanje ne bude riješeno.

Naglasio je da se od Beograda pritom ne traži formalno priznanje Kosova, već de facto normalizacija odnosa i provedba obveza preuzetih Briselskim i Ohridskim sporazumom.

Srbija, prema tim obvezama, ne bi trebala blokirati članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, dok bi Priština trebala uspostaviti Zajednicu općina sa srpskom većinom.

Stier je ocijenio da europska politika prema tom pitanju dosad nije bila uspješna jer su pojedine članice često slijedile vlastite interese umjesto zajedničke europske politike.

Smatra da bi koordiniraniji i snažniji europski pritisak na Beograd mogao dati konkretnije rezultate.

„Crna Gora mora odlučiti“

Govoreći o proširenju Europske unije, Stier je Crnu Goru izdvojio kao zemlju koja je trenutačno najbliža članstvu i koja bi pregovore mogla završiti tijekom aktualnog mandata Europske komisije i Europskog parlamenta, odnosno do 2029. godine.

No upozorio je i na ono što smatra njezinom najvećom političkom preprekom.

„Hoće li se ona othrvati od tog zagrljaja srpskoga svijeta ili neće. To je doista nešto što se mora odlučiti u samoj Crnoj Gori“, rekao je.

Prema njegovoj ocjeni, članstvo u NATO-u već je pomoglo Crnoj Gori da učvrsti svoju suverenost, a članstvo u Europskoj uniji imalo bi sličan učinak.

„Amerikanci Rusiju više ne doživljavaju kao prijetnju“

Stier se osvrnuo i na znatno širu promjenu u odnosima Sjedinjenih Država i Europe.

Ocijenio je da Washington više ne promatra Rusiju kao glavnog globalnog suparnika na način na koji je Sovjetski Savez promatrao tijekom Hladnog rata te da ta promjena nije počela s administracijom Donalda Trumpa.

„Amerikanci više ne doživljavaju Rusiju kao prijetnju. (...) I ne samo Donald Trump ili Trumpova administracija, to je i prijašnja, Bidenova, i vjerojatno je to strukturno“, rekao je.

Prema Stieru, američki strateški fokus sve se snažnije premješta prema Kini i Indo-Pacifiku, zbog čega Washington od europskih saveznika očekuje da preuzmu veći dio odgovornosti za vlastitu sigurnost.

To će, smatra, promijeniti i odnose snaga unutar same Europe, osobito u trenutku kada Njemačka snažno povećava svoje obrambene kapacitete.

Stier smatra da bi zato jačanje europskih vojnih kapaciteta trebalo biti koordinirano kroz zajedničku europsku obrambenu politiku kako ne bi izazvalo nove neravnoteže između vodećih europskih država.

Govoreći ponovno o proširenju EU-a, zaključio je da bi zemlje zapadnog Balkana i prije punopravnog članstva trebalo postupno uključivati u pojedine europske politike i slobode. Kao jednostavan primjer naveo je ukidanje roaminga između Europske unije i država zapadnog Balkana.

Za Srbiju je, međutim, ponovio da s aktualnom politikom ne vidi napredak prema članstvu u Europskoj uniji.