Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom kolovoza ukazuje na političku štetu nastalu nakon požara u Splitu i njegovoj okolici, piše N1.
Negativni učinci (ne)organiziranosti i (ne)snalaženja službi, ali i državnog vrha utjecalo je na percepciju premijera (rast negativnog i pad pozitivnog doživljaja), ali i rada Vlade (pad podrške politici Vlade te pad ocejene za rad Vlade). HDZ nije zabilježio političku štetu, već je zadržao istu razinu izborne potpore kao i prije mjesec dana.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom kolovoza (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi bio relativni pobjednik izbora. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 34,2 posto (prema 34,3 posto iz srpnja).
Vodeća opozicijska stranka, SDP je u posljednjem mjesečnom istraživanju zabilježila pad izborne podrške koja početkom kolovoza iznosi 22,1 posto (prema 23,8 posto iz srpnja).
Most je zadržao treće mjesto uz rast izborne podrške koja je u ovomjesečnom mjerenju iznosila 7,8 posto (prije mjesec dana 6,4 posto).
Slijedi Živi zid na četvrtom mjestu s izborom od 6,8 posto (početkom srpnja 6,1 posto). Stranka rada i solidarnost BM 365 je po prvi put na petom mjestu s izbornom podrškom od 2,6 posto (prije mjesec dana 2,2 posto). HSS je na šestom mjestu s 2,5 posto (prije mjesec dana 2,4 posto).
Podršku iznad dva posto bilježe još dvije stranke: Neovisni za Hrvatsku (s 2,4 posto; prije mjesec dana 2 posto) i HNS (sada 2,2 posto prema 2,5 posto iz srpnja). Slijedi skupina od četiri stranke s izborom između 1 i 2 posto: IDS (1,5%), Glas i Pametno (s po 1,1 posto) te HSP AS (1 posto). Tri stranke bilježe izbor od 0,5 posto (HSU, HSLS i HDSB). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,2 posto, dok je 10,9 posto neodlučnih.
Nakon 10 mjeseci na vrh se ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara vratila predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i s vrha pogurala premijera Andreja Plenkovića.
Predsjednica Grabar-Kitarović je najpozitivnija domaća politička osoba za 17,8 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana izbor je iznosio 15 posto), dok je premijer Plenković drugi s izborom od 17,2 posto (u odnosu na 18,8 posto iz srpnja).
Treće mjesto drži "Nitko" (niti jedan političar kao zasebna kategorija odgovora) s izborom od 14,7 posto (prema lipanjskih 14,9 posto). Slijedi Anka Mrak Taritaš s izborom od 6,4 posto (u srpnju 8,7 posto), dok je na petom mjestu Ivan Pernar (5,7 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Zoran Milanović (4,8%), Milan Bandić (3,6%), Božo Petrov (3,4%), Zlatko Hasanbegović (2,4%) i po prvi put Damir Krstičević (2,2%). Prvak najveće opozicijske stranke, Davor Bernardić je na jedanaestom mjestu s izborom od 1,8 posto.
Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 20,5 posto (prije mjesec dana 19,6 posto). Drugo mjesto dijele "svi političari" kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 10,6 posto (prije mjesec dana 9,9 posto). Po prvi put na trećem je mjestu Davor Bernardić s izborom od 8,5 posto (prije mjesec dana 7,5 posto). Slijedi njegov prethodnik na čelu stranke, Zoran Milanović, kojemu je najava političkog povratka povećala negativni izbor (sada na 8,2 posto u odnosu na srpanjskih 5,7 posto). Peto mjesto zauzima Tomislav Karamarko koji bilježi izbor od 6,4 posto, a slijedi Zlatko Hasanbegović s s izborom od 5,9 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milorad Pupovac i Kolinda Grabar-Kitarović (oboje po 4,8 posto), Gordan Jandroković (2,3 posto) i Gordan Maras (2,1 posto).
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 19,7 posto građanki/građana u odnosu na 23,1 posto iz srpnja. U ovomjesečnom istraživanju 69,2 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 63,8 posto iz srpnja. Kakav je smjer zemlje ne zna 13,1 posto građana. Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a i iznosi 56,3 posto (u srpnju 63,6 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera taj udio niži i iznosi 31,2 posto. Među glasačima vodeće oporbene stranke SDP udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 5,7 posto.
Razina potpore politici Vlade RH u desetom mjesecu njezina mandata iznosi 40,7 posto (prema 42,4 posto iz prethodnog mjerenja iz srpnja). Kad je riječ o ne podršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 48,6 posto (prema 41,9 posto iz srpnja). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu. Jednako kao i za podršku politici Vlade, negativni je trend zabilježen i za ocjenu rada Vlade RH koja ovaj mjesec iznosi 2,38 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,47). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,53), dok je najniža ocjena zabilježena među glasačima stranke Pametno (1,13).
Predsjednica Republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku, odnosno 3,19 (u odnosu na 3,22 koliko je izmjereno početkom srpnja). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 2,17 (u srpnju 2,16).
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca požar u Splitu i okolici je najčešći izbor za 52,3 posto hrvatskih građana/građanki. Sportski uspjesi i svjetsko zlato u vaterpolu su drugi izbor s 14 posto, a slijede događaji vezani uz slučaj Agrokor s izborom od 13,7 posto. Uspješna turistička sezona je na četvrtom mjestu s izborom od 4,8 posto.
Pet je tema s izborom većim od 1 posto: sukob predsjednice Grabar-Kitarović i Vlade (2,6 posto), vremenske neprilike u dijelovima zemlje (1,6 posto), neopoziva ostavka ministra Krstičevića i njezino povlačenje (1,5 posto), zalaganje Europske komisije za primjenu arbitražne odluke o granici (1,2 posto), Inicijativa tri mora - susret Grabar-Kitarović-Trump (1,2 posto). Svi su ostali događaji zabilježili izbor ispod 1 posto, piše N1.