Vlada Tihomira Oreškovića, čini se, kreće u jednu od prvih većih reformi u sustavu lokalne samouprave. Prema neslužbenim informacijama, razmatraju se izmjene Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojima bi se za četvrtinu smanjila masa plaća koju prima više od 30.000 službenika i namještenika u županijama, gradovima i općinama.
Valovi zapošljavanja
Cilj je Banskih dvora, tvrde upućeni, zaustaviti zapošljavanje u lokalnoj samoupravi, koja se proteklih desetljeća pokazala nepresušnim izvorom novih radnih mjesta. Situacija na lokalnoj razini posebno je bila kritična nakon svakih lokalnih izbora s obzirom na to da je nova garnitura u županijske, gradske i općinske strukture dovodila i nove, vlastite kadrove. S druge strane, starih se uglavnom, zbog zakona i kolektivnih ugovora, nije uspijevala riješiti, pa je krajnji rezultat promjene vlasti na lokalnoj razini zapravo bilo gomilanje novih službenika i namještenika, nerijetko i na izmišljenim radnim mjestima. Na to, uostalom, često upozoravaju i poslodavci, koji upravo u lokalnoj samoupravi i praksi tamošnjeg “uhljebljivanja” kadrova vide jednu od najvećih kočnica poslovanju i investiranju.
Osim “uhljebljivanja”, naši sugovornici iz Vladinih krugova upozoravaju i da se odredbe spomenutog zakona iz 2010. godine, koji masu sredstava za plaće zaposlenika u županijama, gradovima i općinama ograničava na najviše 20 posto prihoda poslovanja koje je lokalna samouprava ostvarila u prethodnoj godini, u nizu slučajeva ne poštuju. To se, ocjenjuju naši sugovornici, posebno odnosi na male općine, od kojih su mnoge ovisne o financijskoj infuziji iz državne blagajne, a koje i veći dio svojih prihoda zapravo troše na plaće. Uz to, zaposleni u lokalnoj samoupravi često imaju i veće plaće od svojih kolega na državnoj razini. U Vladi planiraju, kako doznajemo, iznos mase plaća sada ograničiti na 15 posto prihoda koje regionalna i lokalna samouprava ostvari u godini prije. U praksi, to će značiti da će se i iznosi za plaće morati smanjiti za četvrtinu. Naravno, uz pretpostavku da jedinice područne i lokalne samouprave zadrže isti broj zaposlenih. U Vladi se stoga nadaju da bi nove odredbe starog zakona mogle potaknuti i spajanje općina. Ili barem povezivanje pojedinih njihovih funkcija na višoj razini.
Snažno protivljenje
Ipak, pitanje je kako će ova inciijativa na kraju završiti. Naime, iza nje, kako se može čuti, stoje prije svega članovi Vlade iz redova Mosta. S druge strane, u Domoljubnoj koaliciji dosad nisu blagonaklono gledali na prijedloge koji su iz Mosta odašiljani oko reforme lokalne samouprave. Ako je suditi po reakcijama pojedinih čelnika iz Domoljubne koalicije s kojima smo jučer razgovarali, a koji su ujedno i lokalni čelnici, ni ova ideja kod njih ne nailazi na plodno tlo.
- S nama se nitko oko toga nije konzultirao. No, želio bih podsjetiti da je izmjenama u sustavu poreza na dohodak država u 2015. lokalnim vlastima već uzela oko 1,3 milijarde kuna, te da su se nekim gradovima prihodi smanjili i do 40 posto - upozorava Željko Turk, HDZ-ov gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova.
Gradonačelnici protiv
Dodaje da takve izmjene zakona ne bi pogodile Zaprešić jer on na zaposlene troši samo oko 10 posto izvornih prihoda iz prethodne godine. Ipak, ističe, one bi mogle dovesti do ukidanja niza manjih općina i još neravnomjernijeg razvoja zemlje.
I Krešo Beljak, gradonačelnik Samobora i novi šef HSS-a, stranke u sastavu Domoljubne koalicije, upozorava na moguće negativne posljedice takvih zakonskih izmjena. Tako nešto bi, napominje, lokalnu samoupravu, koja je “pokrivena” Zakonom o radu i kolektivnim ugovorima, moglo stajati brojnih tužbi, što bi u konačnici moglo biti i znatno skuplje od očekivanih ušteda. Ako ima zloupotreba zakona, kaže, onda je tu Državna revizija.
- To je, po mome mišljenju, mazanje očiju, a ne reforma - zaključuje Beljak.