ZAGREB - Sve više ljudi zbog nemogućnosti plaćanja obveza gubi krov nad glavom. Počelo je to 2008. godine, kad su se slike deložacija iz SAD-a preselile u Europu, ali dok je u Americi taj žestoki val prošao nakon godinu ili dvije u europskim zemljama taj se problem posljednjih pet godina sve više zaoštrava i tjera vlade na reakcije, piše Novi List.
Nakon Španjolske, gdje je tamošnja vlada, u nedostatku trajnijeg rješenja naprosto zaustavila deložacije na dvije godine, ovog vikenda je reagirala i nova talijanska vlada. Naime, porezna agencija Equitalia više neće moći pokretati ovrhe nad prvom nekretninom, ako je vlasnik državi dužan manje od 120 tisuća eura. Uz to dužnici su dobili priliku podmiriti svoje obveze u 120 mjesečnih obroka, odnosno u deset godina.
I španjolske i talijanske vlasti na takve je poteze natjeralo sve više samoubojstva građana koji su izgubili dom u ovrsi, ali i činjenica da ništa u njihovoj ekonomiji ne daje nadu da bi se trendovi, kad je u pitanju povećanje zaposlenosti pa tako i lakša otplata duga, mogli uskoro promijeniti.
Sa sličnim problemima suočava se i Hrvatska. Posljednjih godinu dana javnost je zaokupljalo nekoliko akcija u kojima su udruge pokušale spriječiti deložaciju obitelji koje nisu mogle otplaćivati svoje obveze uglavnom bankama, ali i državi. I vlast i oporba se slažu da se nešto treba pokušati učiniti kad je u pitanju deložacija ljudi iz jedine nekretnine koju imaju.
Predsjednik Josipović tako je u ožujku iznio 20 mjera za olakšanje dužničke krize građana, a zauzeo se između ostaloga za to da se od ovrhe izuzme stan koji služi za stanovanje i koji ne prelazi minimalne standarde za život. Iz Ureda predsjednika kažu da je predsjednik dao svoje preporuke te da ima saznanja da se radi na tome da se neke od tih preporuka pretvore u zakonska rješenja.
Iz Ministarstva pravosuđa potvrdili su da pripremaju izmjene Ovršnog zakona koje bi u javnoj raspravi mogle biti već ovoga ljeta.
Vladi pak napominju da je Ministarstvo financija već ponudilo dužnicima-građanima da uz otpis kamata plate svoj porezni dug, te da je rok otplate i do 60 mjeseci. Uz to u proceduri su i izmjene zakona po kojima obrtnici za svoj dug više ne bi jamčili cijelom imovinom, pa im se obiteljski domovi više neće naći na bubnju ako ne plate dug, piše Novi List.