!Osobne iskaznice ubuduće će imati posebni čip koji će sadržavati biometrijske identifikatore nositelja osobne iskaznice, odnosno prikaz lica nositelja osobne iskaznice i dva otiska prstiju u interoperabilnim digitalnim formatima.
Predlaže to Vlada u izmjenama Zakona o osobnoj iskaznici (EU) koje je sa sjednice u četvrtak uputila u hitnu saborsku proceduru, temeljem Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju sigurnosti osobnih iskaznica građana Unije i boravišnih isprava koje se izdaju građanima i članovima njihovih obitelji koji ostvaruju pravo na slobodno kretanje.
Ta je uredba stupila na snagu 1. kolovoza prošle godine, a izravno će se primjenjivati u svim državama članicama od 2. kolovoza 2021. godine, naveo je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Sukladno odredbama Uredbe, u prijedlogu zakona izmijenjena je i dobna granica za izdavanje trajnih osobnih iskaznica, te je podignuta s navršenih 65 na navršenih 70 godina starosti.
Za građane do navršenih 70 godina osobne iskaznice će se izdavati s rokom važenja od pet godina, kao i sada, naveo je ministar.
Predloženim izmjenama propisana je i obveza povlačenja iz uporabe osobnih iskaznica izdanih bez roka važenja koje ne zadovoljavaju minimalne sigurnosne standarde definirane Uredbom.
Propisuje se da takve osobne iskaznice prestaju važiti po njihovu isteku ili 3. kolovoza 2031. godine, ovisno o tome što nastupi ranije.
Mijenja se i sam izgled osobne iskaznice - na prednjoj strani sadržavat će dvoslovnu oznaku Republike Hrvatske, otisnutu u negativu u plavom pravokutniku okruženu s 12 žutih zvjezdica, koje simboliziraju EU.
Izmjenama zakona omogućava se stvaranje preduvjeta za korištenje elektroničke osobne iskaznice i na mobilnim uređajima, a ne samo na osobnim računalima, odnosno omogućava se građanima pristup elektroničkim uslugama i pravovaljano elektroničko potpisivanje dokumenata korištenjem mobilnih telefona ili tableta.
"U ovim slučajevima odgovarajuće programsko rješenje za pokretne uređaje, odnosno ID aplikacija, zamijenila bi potpisni certifikat koji je na osobnoj iskaznici. Bitno je naglasiti da korištenje odgovarajućeg programskog rješenja za pokretne uređaje građani neće dodatno plaćati", istaknuo je Božinović.
Predviđeno je da zakon stupi na snagu 2. kolovoza 2021. godine.
Država će plaćati najamninu građanima čiji su objekti nastradali u potresu
Vlada je u četvrtak donijela Odluku o financiranju najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresu na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije i to u iznosu do maksimalno 70 kuna po metru kvadratnom.
Vlasnicima obiteljskih kuća, stanova i zaštićenim najmoprimcima koji su stanovali i imali prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode u obiteljskim kućama, višestambenim zgradama i stambeno poslovnim zgradama na spomenutim područjima i koje su u preliminarnom pregledu zgrada označene kao N1 (neuporabljivo – zbog vanjskog utjecaja) i N2 (neuporabljivo – zbog oštećenja), te stoga nisu podobne za stanovanje do obnove, financirat će se najamnina za zamjenski stan.
Najamnina će se plaćati vlasnicima koji na području od 20 kilometara od adrese oštećene kuće ili stana nemaju u vlasništvu drugu useljivu kuću ili stan. Apsolutni iznos koji će se financirati ograničen je brojem kvadratnih metara po članu kućanstva i cijenom najma po metru kvadratnom.
Zamjenski stan tako može imati maksimalno 35 četvornih metara površine stana za jednu osobu, odnosno za svaku daljnju osobu iz kućanstva još 10 četvornih metara, ali ne više od površine stana ili kuće u vlasništvu koja nije pogodna za stanovanje. Najamnina će se financirati u iznosu do maksimalno 70 kuna po metru kvadratnom.
"To znači da će se primjerice samcu koji unajmi stan financirati najamnina iz ugovora o najmu, a maksimalno 2.450 kuna mjesečno, što predstavlja najamninu dobivenu množenjem 35 metara kvadratnih i cijene najma u iznosu od 70 kuna po metru kvadratnom, dok će primjerice četveročlana obitelj kojoj se iznajmi stan financirati nekretnina iz ugovora o najmu, a maksimalno 4.550 kuna mjesečno, što predstavlja najamninu dobivenu množenjem 65 metara kvadratnih i cijene najma od 70 kuna po metru kvadratnom", rekao je ministar državne imovine Mario Banožić.
Financiranje najamnine za zamjenski stan osiguravati će se do obnove stana ili kuće, revizije oznake oštećenja iz preliminarnog pregleda zgrada nakon obavljanja hitnih i nužnih radova za popravak zgrada i stanova, osiguravanja adekvatnog smještaja u stanu u vlasništvu Republike Hrvatske ili do 1. rujna 2021. godine, a ovisno o tome koja okolnost prije nastupi.
"Zbog toga se očekuje da će se najkasnije do rujna 2021. godine dio oštećenih stanova i kuća obnoviti na način da nisu oznake N1 ili N2, a i zbog toga što se do navedenoga datuma očekuje završetak gradnje zgrade u vlasništvu RH sa stanovima za smještaj osoba pogođenih potresom", rekao je Banožić.
Dodao je kako se procjenjuje da na do sada 40.535 prijava zahtjeva za pravni pregled zgrada i stanova, na 24 tisuće njih postoji oštećenje.
Inače, do 11. svibnja 2020. godine pregledano je 19.459 zgrada od čega je 1.112 ocijenjeno neupotrebljivima zbog vanjskog utjecaja odnosno oštećenja.
Vlada predviđa da će prosječna cijena najamnine biti 3.500 kuna mjesečno, a financijska sredstva potrebna za provedbu odluke planirana su u iznosu od 52,5 milijuna kuna za razdoblje do 1. rujna 2021. godine.
Sredstva za financiranje najamnina za zamjenske stanove prihvatljiv su trošak koji će Vlada Republike Hrvatske aplicirati na Fond solidarnosti Europske unije.
Potpora realizaciji III. faze projekta razvoja KBC-a Zagreb
Vlada je u četvrtak na sjednici poduprla realizaciju III. faze projekta razvoja Kliničkog bolničkog centra (KBC) Zagreb i provedbu sanacije oštećenja zgrada KBC-a nastalih prilikom potresa koji su pogodili Zagreb, Zagrebačku županiju i dijelove Krapinsko-zagorske županije.
Realizacija III. faza projekta razvoja KBC-a Zagreb uključuje izgradnju nove građevine na lokaciji Rebro radi objedinjavanje medicinskih i nemedicinskih djelatnosti sa ciljem unaprjeđenja zdravstvene infrastrukture, poboljšanja uvjeta rada, bolje funkcionalnosti i efikasnosti te sanaciju zgrada oštećenih prilikom potresa radi bolje dostupnosti i podizanja kvalitete pružanja zdravstvenih usluga u KBC-u, istaknuo je ministar zdravstva Vili Beroš.
Vlada je Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo financija i Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja zadužila da poduzmu aktivnosti u svrhu realizacije predloženog zaključka.
KBC Zagreb kao središnja nacionalna bolnica ima 1.795 postelja za ležeće pacijente, 435 postelja - stolica za dnevne bolnice na 6 lokacija (Rebro, Jordanovac, Petrova, Šalata, Božidarevićeva i Gundulićeva) te 5.800 zaposlenih.
Izmjene Zakona o šumama - rasterećenje gospodarstva za 33 milijuna kuna
Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedlog izmjenama Zakona o šumama, kojima se planira dodatno rasterećenje gospodarstva za 33 milijuna kuna, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Zakonom o šumama uređuje se sustav i način upravljanja, gospodarenja, korištenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištima u Hrvatskoj, a takvo gospodarenje između ostalog se financira naknadom za općekorisne funkcije šuma.
Tu naknadu plaćaju pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit te fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak i ostvaruju ukupni godišnji prihod i primitak veći od tri milijuna kuna.
Predloženim zakonskim izmjenama, a u okviru Akcijskog plana smanjenja parafiskalnih i neporeznih davanja, bi se granica tih prihoda odnosno primitka obveznika plaćanja naknade povećala s tri milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna.
Ujedno bi se smanjila stopa naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma s 0,0265 na 0,024 posto ukupnog prihoda.
Na taj način bi se broj obveznika plaćanja naknade smanjio bi za oko 50 posto, sa sadašnjih nešto više od 20 tisuća na oko 10.500 obveznika, obrazložila je ministrica poljoprivrede.
"Ukupno troškovno rasterećenje gospodarstva bit će 33 milijuna kuna, od čega se 14 milijuna kuna odnosi na smanjenje zbog povećanja granice primitaka i prihoda obveznika, a 19 milijuna kuna zbog smanjenja stope naknade", istaknula je Vučković.
Inače, u posljednjih pet godina prosječno se godišnje na ime naknade za općekorisne funkcije šuma prikupi oko 190,7 milijuna kuna.
Izmjenama Zakona se predlaže i da umjesto Financijske agencije (Fina) obračun i naplatu naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma obavlja Ministarstvo poljoprivrede.
Naime, aktualni Zakon o šumama propisuje da poslove obračuna i naplate naknade obavlja Fina u ime Ministarstva poljoprivrede. No, kako će se smanjenjem broja obveznika plaćanja naknade značajno smanjiti i opseg administrativne obrade te kako model suradnje s Finom još uvijek nije razvijen i operabilan, ne postoji više potreba da poslove obračuna i naplate naknade u ime Ministarstva obavlja Fina, nego te poslove može obavljati i samo Ministarstvo. To će se odraziti i na uštedu sredstava u državnom proračunu, kao i stvoriti preduvjete da se usvoji podzakonski akt temeljem kojega će se tehnički normirati način obračuna naknade i elektronička komunikacija s obveznicima radi administrativnog rasterećenja gospodarstva, obrazlaže se u predloženim izmjenama.
Božinović: Zadovoljni smo nastavkom protuepidemijskih aktivnosti
Nastavljaju se protuepidemijske aktivnosti s kojima u ovom trenutku možemo biti zadovoljni, izvijestio je u četvrtak na sjednici Vlade njen potpredsjednik, ministar unutarnjih poslova i voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović.
Božinović je kazao da je u razdoblju od 6. do 13. svibnja na području Hrvatske izvršen nadzor i obilazak 58.000 poslovnih subjekata i otvorenih javnih prostora, pri čemu je uočeno 14.000 nepravilnosti. Pritom je precizirao da se najčešće radilo o nepridržavanju epidemioloških mjera vezanih za okupljanje i nekorištenje zaštitne opreme, zbog čega su izrečene mjere usmenog upozorenja.
Govoreći o prometu putnika preko graničnih prijelaza, Božinović je izvijestio da je od 10. do 14. svibnja u Hrvatsku ušlo 68.688 putnika, dok je hrvatski teritorij napustilo 67.272 putnika. Dodao je da je od ranije 55 mobiliziranih objekata karantenskog tipa aktivno njih devet u kojima se trenutno nalazi 44 osobe, od toga 35 hrvatskih državljana.
U proteklih tjedan dana repatrirano je 209 hrvatskih državljana, a od početka pandemije ukupno je repatrirano njih 2285, nadodao je Božinović.
Izvješćujući o pogoršanom epidemiološkom stanju na otoku Braču, Božinović je rekao da su za područje otoka donesene još dvije odluke kojima su ponovno uvedene nužne epidemiološke mjere u trajanju od 14 dana, a kakve su u ostalom dijelu Hrvatske ukinute.