Tema o srušenim nosivim zidovima koji ugrožavaju statiku splitskih stambenih zgrada, kojom se Slobodna Dalmacija bavila proteklih tjedana, imala je velik odjek među Splićanima. Građani su ih zatrpali dojavama o baš takvim situacijama u njihovim zgradama i neboderima, tražeći od njih da im pomognu riješiti muku koja ih muči godinama, neke i desetljećima.
Negdje su se nosivi zidovi rušili na prvom, negdje na posljednjem katu, no svaki slučaj ima zajedničku nit - svi čitatelji koji su ih kontaktirali navode da im uglavnom nisu pomogle institucije u koje su polagali sve nade, posebno ističući - građevinsku inspekciju. Većina situacija vukla je za sobom niz popratnih problema - od prijava policiji, prijetnji smrću vatrenim oružjem, čak i fizičkih sukoba i velikih netrpeljivosti, što je uglavnom dovelo građane do toga da odustanu od borbe.
Jedan od slučajeva koji uistinu ostavlja bez riječi je rušenje nosivih zidova u prizemlju zgrade od 11 katova u Dubrovačkoj ulici, pokraj konkatedrale svetoga Petra. Slučaj je prijavio bivši stanar, koji je baš zbog takve situacije odlučio prodati stan. U trenutku njegova odlaska, slučaj je bio na sudu već više od deset godina (šteta je, kaže, počinjena krajem 90-ih).
Tadašnji korisnik poslovnog prostora u prizemlju nosive zidove je uklonio kako bi dobio veliki izložbeni prostor. Nije to jedini takav primjer, poznato je da su isto radili i Zagrepčani pa su brojni problemi nastali prilikom prošlogodišnjeg potresa.
No nitko od stanara koji su se obratili Slobodnoj Dalmaciji nije imao potpunu popratnu dokumentaciju kojom bi dokazali svoje tvrdnje. Upravo je to, čini se, velik problem u ovakvim situacijama. Otvori li vam ili probije susjed nosivi zid u svom stanu, jako teško ćete doći do dokaznih materijala i dokumenata.
No to nije slučaj kod stanara u ulazu broj 3 u Ulici Šime Ljubića.
Širenje blagovaonica
Naime, ta je zgrada od šest katova specifična jer su prije dvadesetak godina gotovo svi stanovi proširili površinu blagovaonice ili kuhinje, izbacujući prozore na južnoj strani zgrade prema ulici, što su kasnije i legalizirali.
Izbacivanjem prozora prema jugu, dijelovi izvorno vanjskih nosivih zidova postali su unutarnji zidovi. Problemi, tvrde, počinju kad je u stan na trećem katu, nakon što je deset godina bio prazan, došla nova vlasnica sredinom svibnja prošle godine i počela kompletno renoviranje. Stanari su posumnjali kako je uklonjen jedan od nosivih zidova.
- Smatramo kako je radovima oslabljena konstrukcija, sad ploča iznad tog stana ima točku manje na kojoj je poduprta. Stoga smo još u kolovozu podnijeli prijavu građevinskoj inspekciji s nadom da će hitno izići na teren, zaustaviti daljnje radove i naložiti vraćanje u prvobitno stanje, odnosno ponovnu izgradnju tog zida unutar blagovaonice. Budući da reakcije inspekcije nije bilo, žalili smo se na njihovo nepostupanje Pučkoj pravobraniteljici, nagon čega je građevinska inspektorica izišla na teren.
Dobili smo rješenje u kojem piše da nema osnove za postupanje jer su uklonjeni pregradni zidovi. Smatramo da nadležna inspektorica nije shvatila da je uklonjen, odnosno odrezan zid koji nema nikakve veze s pregradnim zidom. Čim je došlo navedeno rješenje, a to je bilo u studenome, počelo je rušenje i drugog takvog zida, u kuhinji.
To je također debeli betonski zid koji je nekad bio vanjski, a zadnjih desetljeća je unutarnji - uznemireni su stanari, obrazlažu da im nije ostavljena mogućnost žalbe na takvo rješenje. Među njima je i građevinski stručnjak koji je, među ostalim, gradio baš njihovu zgradu, pa je upoznat s detaljima, poput težine svakog zida koji je uklonjen.
- Očito je da je inspektorica nepotpuno utvrdila činjenično stanje, govori o uklanjanju pregradnih zidova, a mi se žalimo na uklanjanje nosivih zidova, to su debeli zidovi koji su produžetak vanjskih zidova zgrade. Uklanjanje nosivog zida jednostavno je prešućeno u odgovoru koji nam je poslan.
Time smo dovedeni u strašnu poziciju: smatramo da dva nosiva zida više ne postoje, zbog toga imamo osnove pretpostavljati da nam je stabilnost zgrade narušena, čime se javlja i opravdani strah da možemo poginuti pri jačem potresu, a imamo odgovor inspekcije koji to ignorira - pojašnjavaju, potkrepljujući svoje tvrdnje prikupljenim dokumentima.
'Neću ugroziti vlastitu sigurnost'
Smatraju da je njihova zgrada izuzetno kvalitetno sagrađena, po najvišim standardima struke, uostalom njihova ulica je i priznato arhitektonsko djelo, koja je početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća osvojila važne nagrade. Stanari s broja tri, kako svjedoče, u novonastaloj situaciji iznimno strahuju od potresa.
- Stručnjaci kažu da smo ušli u razdoblje kad možemo realno očekivati potrese na našem području kroz duže razdoblje. Uklanjanje tih zidova možda nije tako opasno samo po sebi, ali mislimo da je jako opasno uzmu li se potresi u obzir - zaključuju.
S druge strane, Slobodna Dalmacija kontaktirala je vlasnicu spornog stana. Sve navode stanara odlučno odbacuje, kaže da se renovira po ovlaštenom i stručnom projektu.
- Nema govora o rušenju nosivog zida. Imam svu dokumentaciju, projekt, radove izvodi ovlaštena i stručna tvrtka. Stan dugo nije bio održavan i trebao je potpunu renovaciju, u tom stanu ćemo živjeti ili ja ili moja obitelj, pa ne bih valjda ugrožavala našu sigurnost. Svu dokumentaciju potpisuje niz stručnih građevinara i statičara.
Nema govora o pothvatima koje stanari navode. Mogu shvatiti da im radovi smetaju, no mislim da nije potrebno da čine ovakve stvari jer sva dokumentacija je čista i uredna - kaže vlasnica stana, pokazujući glavni projekt.
Tu je i mišljenje statičara iz srpnja i studenoga prošle godine, koji tvrdi da je moguće "neškodljivo ukloniti dio pregradnog zida uz južnu fasadu nosivog zida".
No stanari su i dalje zabrinuti jer smatraju da je njihova komunikacija s vlasnicom loša te i dalje strahuju da su se, uz pregradne, rušili i nosivi zidovi.
Evo što na sve kažu iz Državnog inspektorata.
- Inspekcijskim nadzorom na predmetnoj lokaciji utvrđeno je da se radi o izvođenju radova preuređenja stambenog prostora prilikom kojeg su se uklanjali pregradni zidovi, kao i ostali radovi koji se mogu izvoditi bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom, prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima - stoji u njihovu priopćenju.
Napominju i da protiv rješenja koje donosi građevinski inspektor stranka u postupku, u ovom slučaju stanari, mogu pokrenuti upravni spor.