ZAGREB - Sutra je veliki dan: pred saborskim Istražnim povjerenstvom za privatizaciju Ine svjedoči bivši premijer Ivo Sanader. Članovi Povjerenstva iz HDZ-a - Boris Kunst, Josip Salapić, Goran Marić i Ana Lovrin, u napetim konzultacijama sa svojom strankom smišljaju strategiju kojom će dokazati nevinost svoje stranke i krivnju Račanove Vlade.
Ključni utjecaj
HDZ tvrdi da je Račanova Vlada prodala i predala Inu Mađarima još 2003., pa Sanaderova Vlada nije imala drugog izbora nego nastaviti tu predaju. Oporbenjaci Dragica Zgrebec, Josip Leko, Gordan Maras i Dragan Kovačević nastojat će upravo suprotno: dokazati da je HDZ kriv jer, suprotno tvrdnjama, nakon što je država pala ispod 50 posto udjela, u Ini nisu uopće trebali tako nepovoljno promijeniti dioničarski ugovor da Mađari dobiju ključni utjecaj u odlučivanju.
HDZ-ovcima zbog toga nije lako. Strahuju da bi njihova teorija o krivnji prethodnika mogla lako biti pobijena, posebno stoga što su proteklih sedam godina, otkad su na vlasti, mogli pokrenuti istragu, a nisu. Kako kaže Ljubo Jurčić, “sve su to vrijeme konzumirali naš ugovor i nikad nisu imali primjedbi”. Od 2004. do 28. kolovoza 2008. sadašnji je potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker bio predsjednik NO-a Ine, dakle osoba koja zastupa interese hrvatske države kao vlasnika, a nije pokrenuo pitanje prevelikih upravljačkih prava Mađara. Tada ga je naslijedio Damir Polančec, koji je na toj poziciji ostao sve do svoje ostavke u Vladi, kad ga je u NO-u opet zamijenio Šuker.
Hebrangov napad
Stoga posljednjih dana izranja novi “Pedro”: Tomislav Dragičević, bivši predsjednik Uprave Ine. Andrija Hebrang nedavno je za Globus izjavio: “Ina je uništena 2003. Dragičević je najodgovorniji za odustajanje od investicija, za neplaćanje trošarina.” Bit će to ujedno i HDZ-ov, pa i Hebrangov osobni obračun s bivšim predsjednikom države Stjepanom Mesićem, čiji je Dragičević kadar i kojega je Sanader ostavio na mjestu šefa Uprave Ine da ne bi stvarao dodatnu napetost u odnosima s Mesićem. Dragičević je u ovom trenutku na meti, a nema političkog zaklona.
Tko su glavni krivci:
SDP tvrdi: Odgovorni su Ivo Sanader, Damir Polančec, Ivan Šuker i drugi vodeći HDZ-ovci jer su oni predali Inu na upravljanje Mađarima, a sve zbog spašavanja menadžerskog plana preuzimanja Podravke i pokrivanja Ininih gubitaka iz 2008.
Problem: Povjerenstvo ne može povezivati Inu i Podravku jer je slučaj Podravka predmet trenutnog sudskog spora. Ako i dokažu da je Ina predana u zamjenu za spašavanje Podravke, pitanje je kako će Sanaderu dokazati da je to osobno naredio.
HDZ tvrdi: Odgovorni su Ivica Račan, Slavko Linić i Ljubo Jurčić jer su Inu predali Mađarima još 2003. godine, a HDZ je samo morao poštovati tada sklopljen ugovor. HDZ-ova druga faza privatizacije Ine jasna je i poštena, problem je u prvoj fazi koju je vodio SDP.
Problem: U dioničarskom ugovoru ne piše izričito da MOL mora dobiti pravo upravljanja kad Hrvatska padne ispod 50 posto vlasništva, a MOL ne preuzme više od 50 posto. Nadzorni odbor je do 2008. godine vodio Ivan Šuker, kad ga nasljeđuje Damir Polančec, a Šuker opet preuzima u studenome 2009. Sve to vrijeme HDZ nije pokretao pitanje upravljačkih prava.
Sve sporne točke - Što bi članovi Povjerenstva trebali pitati Ivu Sanadera
1 Zašto ste se sastali s čelnim čovjekom MOL-a Zsoltom Hernadijem, tadašnjim potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom i ministrom financija Ivanom Šukerom u Predsjedništvu HDZ-a mjesec dana prije vaše ostavke? Što je dogovoreno na tom sastanku? Zašto ste se tada sastali s njima u središnjici HDZ-a, a ne u prostorijama Vlade?
Damir Polančec, bivši potpredsjednik Vlade i bliski Sanaderov suradnik, otkrio je Jutarnjem listu da je održan sastanak u središnjici HDZ-a te da se na njemu razgovaralo, među ostalim, i o trošarinama koje Ina nije uplaćivala u proračun pa je dug narastao na više od 2 milijarde kuna. Spekulira se da je na sastanku dogovoreno kako Ministarstvo financija, to jest Porezna uprava, neće Inu blokirati zbog tog duga.
Neizravno je to potvrdio i aktualni predsjednik Inine uprave Zoltan Aldott na saslušanju pred Povjerenstvom kad je na pitanje je li Ina imala prešutni dogovor s nekim članom Vlade o neplaćanju trošarina odgovorio: Tjerati Inu u stečaj nije bio interes Vlade.
2 O čemu ste sa Zsoltom Hernadijem razgovarali na drugom sastanku u središnjici HDZ-a, dva mjeseca nakon vaše ostavke? Je li ondje bio i Polančec, potpredsjednik Vlade, ali pred odlasom? Tko je još bio na tom sastanku?
Taj sastanak otkrio je Jutarnji list, a spekulira se da je održžan kako bi Sanader i Polančec pokušali ‘kontrolirati štetu’. Javnost ih je već prozivala da su Mađarima predali kontrolu nad Inom premda MOL ima 47,155 posto dionica, a hrvatska Vlada tek neznatno manje - 44,8 posto. Svi su se pitali zašto je Ina predana Mađarima, dok se nije otkrilo kako je MOL, na Polančecovu molbu, pomogao bivšim menadžerima Podravke u refinanciranju kredita za kupnju 10,6 posto Podravkinih dionica.
3 Jeste li znali za gubitak Ine u 4. kvartalu 2008., uoči potpisivanja novog dioničkog ugovora Vlade i MOL-a? Je li Inino neplaćanje trošarina bila kompenzacija za gubitak? Je li postojao dogovor Vlade i MOL-a ili Inine uprave da se trošarine ne moraju plaćati? S kim je to dogovoreno?
Te je godine Ina izgubila 2,2 milijarde kuna: u prva je tri kvartala imala 700 milijuna kuna dobiti, a konačni joj je rezultat 1,5 milijardi kuna gubitka. To znači da je u zadnjem kvartalu progutana dobit i još je nagomilano 1,5 milijardi kuna gubitka, ukupno 2,2 milijarde kuna. Toliko je otprilike Ina nagomilala duga za trošarine, a bivši predsjednik Uprave Tomislav Dragičević rekao je Povjerenstvu kako je očito bila riječ o prešutnom dogovoru da Ina ne plaća trošarine.
4 Ako ste znali za gubitak, jeste li pozvali Dragičevića, tadašnjeg predsjednika Uprave, i Josipa Petrovića, hrvatskog člana Uprave da vam objasne odakle je nastao toliki gubitak?
Ta 2008. bila je godina kad je cijena nafte strelovito rasla i kad su druge naftne tvrtke ostvarivale rekordne zarade, pa to više čudi Inin rekordni gubitak ostvaren uoči potpisivanja novog dioničarskog ugovora.
5 Jeste li 2004., kad je smijenjena stara Uprava u Ini, pozvali na sastanak tadašnje članove Uprave Mirka Zelića, Zorka Badanjka i Josipa Petrovića te im rekli da je Petrović glavni čovjek u Ini, a Dragičević, formalni šef, samo je tu zbog kompromisa s predsjednikom Mesićem?
O tom sastanku već se godinama priča u naftnim krugovima, kao i o Sanaderovu forsiranju Josipa Petrovića kojemu su, kao čovjeku izvan te struke, bili povjereni najosjetljiviji poslovi trgovine naftom.
6 Zašto je hrvatska Vlada novcem poreznih obveznika od Ine otkupila plinsko skladište Okoli za petstotinjak milijuna kuna? Je li i to dio džentlmenskog dogovora o tihom pokrivanju gubitaka iz 2008.?
Kupnja skladišta Okoli čudi stručnjake jer je taj posao Hrvatska preplatila, posebno ako se ima u vidu da su, prema važećim zakonima, zemljište na kojem je skladište i samo skladište državni, a Inine su, ustvari, samo zastarjele plinske instalacije koje ne vrijede ni desetinu plaćenog iznosa.
7 Je li izdvajanje plinskog biznisa iz Ine zbog gubitaka koje proizvodi dio dogovora s MOL-om o ulasku mađarskog ogranka E.ON-a i ključnog MOL-ova partnera u Mađarskoj, na hrvatsko tržište plina.
Tvrtku Prirodni plin Vlada je trebala preuzeti od Ine sredinom 2009., no sve je odgođeno do kraja ove godine. Hrvatska još nema potpisan novi ugovor s Rusima o isporuci plina, a sadašnji istječe u prosincu. E.ON se pojavio kao potencijalni kupac tvrtke, što znači da je ne bi preuzela država. Ako se to dogodi, hrvatskim tržištem nafte i plina ovladat će Mađari. ( B. S.)