Promocija Plus ekskluzivno je za RTL provela istraživanje o tome što građani misle o sukobu predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, a koga građani vide kao krivca za zaoštravanje komunikacije između njih dvojice, analizira Damira Gregoret.
Gotovo polovina ispitanika obojicu smatra podjednako krivima.
Ipak, 23 posto ispitanika smatra da je bivši premijer, sada predsjednik Zoran Milanović isključivi ili veći krivac. Najčešće građani krivnju dijele na jednog i drugog - 49 posto, dok njih 14 posto premijera vide kao većeg ili jedinog krivca za zaoštravanje komunikacije. Na kraju, 14 posto ispitanih reklo je da "ne zna" tko je kriv.
Prema biračkom tijelu gotovo svih parlamentarnih stranaka, dominantan je odgovor podijeljena krivnja. Jedino HDZ-ovi birači krivca najčešće pronalaze u predsjedniku Milanoviću.
Je li potrebna isprika?
Premijer je pozvao predsjednika da se ispriča za uvrede, još prošlog tjedna. U međuvremenu se popis onih koji su se našli na predsjednikovoj meti kritika produljio, a na pitanje treba li predsjednik poslušati premijera i ispričati se zbog uvreda vezanih uz slučaj JANAF - najviše ispitanika, 36 posto, poručuje da se iskreno i bez ikakve ironije treba ispričati.
No, 24 posto ispitanika stava je da to ne treba napraviti jer je u pravu. Da isprika nije potrebna jer se na svoj način već ispričao, smatra 18 posto ispitanika, a 22 posto ispitanika o tome nema stav.
Znakovito da se isprici najviše protive birači opcije MOŽEMO!. Očekivano - taj je stav dominantan i kod birača SDP-a. Istodobno, isprika se najčešće zaziva među HDZ-ovim biračima. Samo ponovno podsjetnik; pitanje iz istraživanja odnosilo se na predsjednikove prve poruke isključivo povezane s aferom JANAF.
Je li premijer znao?
A prva i glavna meta predsjednikove kritike bila je i ostala da je premijer znao ili morao znati za aferu ranije jer je i on, kako je rekao, kao premijer znao sve. Demantirao ga je, doduše, njegov tadašnji ministar unutarnjih poslova, ali se zato čak 57 posto građana s predsjednikom se uglavnom ili potpuno slaže u tome da je premijer "znao ili morao znati za aferu ranije".
Sa stajalištem prvog čovjeka Pantovčaka uglavnom ili potpuno ne slaže se 24 posto ispitanika, dok je njih 19 posto reklo da - ne zna. Predsjednikov stav dominantno podupiru birači svih političkih opcija, i lijevih i desnih, s time da je neslaganje izraženije jedino kod HDZ-ovih birača.
Najvažnija dimenzija afere
Za kraj - što građani iščitavaju kao najvažniju dimenziju koju je otvorila afera Janaf? Razina korupcijske umreženosti u državi najveći je problem za najviše ispitanika - čak 58 posto ih upravo to navodi. Na dalekom drugom mjestu je slaba sigurnosna provjera visokih dužnosnika iz javnog sektora što kao glavni problem navodi 13 posto ispitanika, a na trećem su politički sukobi oko teme koja nije politička, što smatra 7 posto ispitanika.
Ostali razlozi su znatno rjeđi, ali građani spominju i problem nepoštivanja mjera u vrijeme lockdowna (4 posto), curenje informacija o istrazi (3 posto), društvo iz Kluba u Slovenskoj 9 (također 3 posto), dok je pravna nedorečenost oko informiranja premijera problem za tek 2 posto ispitanika. Ostali su odgovori još rjeđi.
Treba reći da je cijelo istraživanje fokusirano na odnos premijera i predsjednika kroz prizmu afere JANAF i kritika predsjednika na račun te teme. Koliko su druge kritike i prozivanja koja od predsjednika svakodnevno pristižu u različitim formama, pred mikrofonima ili preko Facebooka, utjecale na njegov rejting, pokazat će sutrašnji CRO Demoskop. Vidjet ćemo kako je to i je li u kombinaciji sa svime što se događa utjecalo na rejting premijera, kao i svih ostalih političara i političkih stranaka.
Napomena: Istraživanje je provedeno od 1. do 5. listopada na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka: ±2,7% uz razinu pouzdanosti od 95%.