"Neovisno o tome što me je predsjednik države predložio, jedino bitno za kandidata za predsjednika Vrhovnog suda je da je izvrstan, kvalificiran i neovisan od politike, a ne igrokaz za javnost ako tražimo da se dva predsjednika dogovore. Ja sam svojim pravnim mišljenjima dokazala da mogu biti neovisna o bilo kojoj političkoj opciji. Ako smatrate da ispunjavam te kriterije - onda me trebate izabrati. A ako smatrate da je ideološko opredjeljivanje bitno, onda nisam dobar kandidat."
Tako je pred kraj intervjua na sjednici Odbora za pravosuđe, ovaj put u ulozi kandidatkinje, a ne vanjske članice Odbora, Zlata Đurđević sažela suštinu izbora predsjednika Vrhovnog suda, ali i svoju motivaciju: "profesionalna i ljudska savjest nije mi dozvolila da se oglušim na poziv iako imam bogat profesionalni i akademski život i ne znam hoću li biti na gubitku".
SDP-ov Tonči Restović ispratio ju je zaključkom da je "bez obzira kako ovaj izbor završio učinila ogromnu uslugu i pravosuđu i javnosti."
Najveća pouka, poentirala je Đurđević, je da ne može biti političkih dogovora mimo propisanih procedura i zakona.
U skladu s najavom premijera Andreja Plenkovića da nemaju namjeru podržati predstojnicu Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlatu Đurđević, HDZ-ovci su joj tražili "rupe" u programu i stavovima. Interes za njezin program je bio golem - sjednici su se pridružili i zastupnici koji nisu članovi Odbora, a Zlata Đurđević gotovo tri sata smireno je i razložno odgovarala na pitanja.
Predstavila se prva, po abecednom redu, potom Lana Petö Kujundžić, Snježana Rizvan i Šime Savić, a peti Boris Vuković, kako je objavljeno, odustao je od kandidature. Đurđević se založila za prevođenje hrvatskog sudstva iz tranzicijskog u razdoblje vladavine prava s krajnjim ciljem da se vrati povjerenje građana bez kojeg nema legitimiteta pravosuđa, korištenje mehanizama predsjednika Vrhovnog suda da utvrdi je li došlo do odugovlačenja postupka, jačanje kodeksa sudačke etike, poštivanje instruktivnih rokova, tumačenju zakona u teleološkom i meritornom, a ne jezičnom i formalističkom duhu, a suđenja bi ubrzala sazivanjem ročišta jedno za drugim...
HDZ-ov Damir Habijan postavio je pitanje na liniji premijerovih tvrdnji da je Đurđević, iako profesorica, pristala biti dio protuzakonite procedure.
“To je najteža optužba iz političkih krugova. Nisam prekršila ni zakon ni Ustav niti sam sudjelovala u protuzakonitoj proceduri. Moj postupak je započeo onog trenutka kada me predsjednik pozvao i pitao želim li biti kandidatkinja. Prvi poziv je već bio krenuo. Ustavni sud je odlučio da će se javni poziv ponoviti, ja sam se onda javila. Način na koji je postupio predsjednik je njegova odgovornost, a ne moja. Glavna i jedina zadaća sudaca i predsjednika VSRH-a je da se drži Ustava i zakona, nikakvi pregovori i rasprave s političkim tijelima koja provode ovaj izbor ne mogu doći u obzir niti se od mene može tražiti da budem tajni kandidat, a čini mi se da cijela ova rasprava vodi tome - da predsjednik nije izašao s time, ovi prigovori ne bi postojali. Ja na to ne mogu pristati, nadam se da ni Hrvatska ne može pristati”, odgovorila je Đurđević.
HDZ-ovog Dražena Bošnjakovića zanimalo je trebaju li se suci birati u parlamentu. Đurđević je pojasnila da nigdje u programu nije predložila da parlament bira suce, nego je navela primjere zemalja zapadne demokracije gdje takva praksa postoji, ali postoji i svijest o neovisnosti sudaca kao temelju vladavine prava. Podcrtala je da zakon mora propisati kriterije izbora sudaca, a ne Državno sudbeno vijeće, založila se za razradu kriterija, poput ocjena na studiju i zaključila da nije za to da bi parlament trebao birati suce, ali da se treba razmisliti o sastavu DSV-a.
HDZ-ova Marija Jelkovac tražila je da se izjasni je li pravosuđe neovisno ili nije.
“Smatram da je neovisno i da ima sve mehanizme za to. Međutim, vidimo da percepcija javnosti nije takva", odgovorila je Đurđević na što joj je Jelkovac uzvratila da je u programu napisala da neovisnost tek treba izgraditi i izrazila čuđenje što se dala nagovoriti da sudjeluje u postupku predsjednika.
Potpredsjednik Odbora Krunoslav Katičić (HDZ) izrazio je neslaganje s njezinim programom i predbacio joj da je “fascinantna lakoća kojom odbacuje dosege hrvatskog pravosuđa” i pitao zašto se zalaže za ukidanje specijaliziranih sudova i tražio da kaže točan broj neriješenih predmeta na Vrhovnom sudu. Đurđević je to demantirala - smatra da se specijalizirani sudovi trebaju zamijeniti specijaliziranim odjelima unutar sudova. Nije znala broj. Katičić joj je rekao da se radi o 12.723 predmeta i da mu je jako žao da se kandidirala, a to ne zna, na što je Đurđević uzvratila da ne misli da bi to trebala znati jer zna gdje broj može naći.
Mostov Nikola Grmoja "nadao se da će se HDZ-ovci bolje pripremiti za raspravu" i zatražio da mu profesorica pojasni svoj stav oko izručenja Josipa Perkovića i Zdravka Mustača. Iz prakse europskih sudova proizašlo je da većina država EU brani izručenje svojih državljana nakon zastupanja zastare, rekla je Đurđević i dodala: "Turudić nije u pravu da sam napisala 115 stranica, napisala sam 11 stranica komparativne analize." Nije razmatrala činjenice tog predmeta, kazala je i podsjetila da je bila jedina protiv lex Perkovića.
Lana Petö Kujundžić u pet minuta je izložila svoj program - smatra da Vrhovni sud mora biti efikasan i brz i da suci moraju raditi odgovorno i zakonito i otvoreno prema građanima. Važno je da svaki sud bude jednako opremljen. Bivšeg predsjednika Vrhovnog suda Đuru Sessu opisala je kao pomalo nevidljivog, a trebao je biti otvoreniji. Snježani Rizvan želja je da vrati ljudskost u pravosuđe i omogući da čovjek doživi presudu za života. Šime Savić borio bi se za kratka i pravična suđenja, protiv nevaljalih sudaca koje treba maknuti iz pravosuđa i inzistirao na primjeni etičkog kodeksa.
Nitko od kandidata na Odboru nije dobio podršku; za Zlatu Đurđević bila su samo tri glasa za nasuprot šest protiv dok su svi ostali kandidati dobili po jedan glas podrške, dva suzdržana i šest protiv. Kandidata Saboru predlaže predsjednik Republike, uz prethodno savjetodavno mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe i Opće sjednice Vrhovnog suda koja sredinom svibnja nije dala pozitivno mišljenje ni za jednog od petero kandidata.