Šestosveščani niz knjiga "Tuđmanov arhiv. Korespondencija predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana od 1990. do 1999. godine" glavnog urednika Miroslava Tuđmana, koji sadržava korespondenciju prvoga hrvatskog predsjednika sa stranim državnicima i političarima, predstavljen je u četvrtak u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta.
Knjige su predstavili glavni urednik niza Miroslav Tuđman, akademik Davorin Rudolf, urednici pojedinih svezaka Josip Mihaljević i Ivo Lučić te u ime nakladnika direktorica Hrvatske sveučilišne naklade i ravnateljica Hrvatskoga instituta za povijest Jasna Turkalj.
Prof. Tuđman ocijenio je kako se procesom detuđmanizacije nastojalo poništiti deset godina hrvatskoga ponosa i slave kad je stvorena neovisna hrvatska država. "Detuđmanizatori su bolovali od epistemološkoga PTSP-a", rekao je i dodao kako su oni bili ogorčeni stvaranjem hrvatske države, koju su detuđmanizacijom pokušavali dekonstruirati. Ustvrdio je i kako je taj proces završio oslobađajućom presudom hrvatskim generalima u Haagu, te objavljivanjem niza od šest knjiga Tuđmanova arhiva.
Akademik Rudolf podsjetio je kako je Hrvatska 1990. i 1991. bila osamljena u potrazi za stvaranjem svoje državnosti. "Odluku da se proglasi Hrvatska samostalnom državom donijeli smo sami", rekao je, ističući kako "smo je onda sami i sačuvali".
Po riječima povjesničara Ive Lučića, proces detuđmanizacije nije uspio, što je nakon izbora Kolinde Grabar-Kitarović za predsjednicu Republike otvorilo mogućnost da Hrvatska postane prosperitetna država. "Istina o prvome hrvatskom predsjedniku pisat će se na temelju gradiva iz njegova arhiva, koji je objavljen u ovih šest knjiga", rekao je Lučić.
Josip Mihaljević smatra kako je u knjigama objavljena iznimna građa bez koje se ne može pisati o događajima devedesetih godina. Dodao je kako ta građa nije važna samo za hrvatsku povijest, nego i za povijest međunarodnih odnosa u svijetu.
Anita Šikić iz Hrvatske sveučilišne naklade podsjetila je kako šest svezaka knjižnoga niza ima 3604 stranice na kojima je objavljeno 1347 Tuđmanovih pisama naslovljenih za 417 svjetskih državnika i političara. "Riječ je o izvornoj neposrednoj slici povijesti čiji su dokumenti važni i za razumijevanje sadašnjosti", ocijenila je.
Šest svezaka Tuđmanova arhiva sadržava korespondenciju pvoga hrvatskog predsjednika sa stranim državnicima, Svetom Stolicom, čelnicima i predstavnicima međunarodnih organizacija, čelnicima SFRJ i republika bivše Jugoslavije, predstavnicima hrvatskoga i bošnjačkog naroda u BiH i drugih od 1990. do 1999. godine. Građu čini 1397 dokumenata koji, najvećim dijelom, dosad nisu bili dostupni javnosti i istraživačima. Svaki svezak ima opsežni predgovor koji uvodno daje prikaz povijesnih prilika i događaja na temelju raspoložive građe.
Predgovore su pisali autori koji nisu samo istaknuti znanstvenici, nego su neki od njih bili i neposredni sudionici povijesnih zbivanja 1990-ih. Predgovori su pisani tematski kako bi se razumio kontekst povijesnih zbivanja. U šestom svesku Tuđmanova arhiva na engleskom jeziku objavljeni su predgovori iz svezaka koji su tiskani prije. Priređivači su tako omogućili stranim čitateljima i istraživačima pristup važnim dokumentima iz doba stvaranja i obrane hrvatske države te su ponudili okvir za znanstveno tumačenje tih zbivanja. Da bi se što temeljitije razumjele političke prilike u kojima je nastajala objavljena korespondencija, urednici su pripremili kronologiju povijesnih i političkih događaja u vremenu kada se korespondencija vodila, te kazalo korespondenata koje nudi osnovne podatke o ulogama i dužnostima autora pisama. Kronologija donosi podatke o političkim zbivanjima u Hrvatskoj te o događajima u neposrednom i međunarodnom okruženju. Tuđmanov arhiv nudi mnogobrojne dosad nepoznate dokumente, dokumente koji su u vrijeme nastanka oblikovali političke događaje i određivali budućnost Hrvatske.
Knjige su objavili u sunakladništvu zagrebačka Hrvatska sveučilišna naklada i Hrvatski institut za povijest. Prva knjiga - Godine stvaranja i obrane: 1990. i 1991., uredio Goran Mladineo - Uvodna napomena o Tuđmanovom arhivu Miroslav Tuđman, Davorin Rudolf: Hrvatska vanjska politika neposredno prije i u vrijeme proglašenja neovisnosti države - Dokumenti 1990. - Dokumenti 1991. - Kronologija događanja 1990. i 1991. - Kazalo korespondenata - Kazalo imena. Druga knjiga - Godina priznanja: 1992., uredio Miroslav Tuđman - Miroslav Tuđman: Načela i odrednice nacionalne strategije dr. Franje Tuđmana - Dokumenti 1992. - Kronologija događanja 1992. - Kazalo korespondenata - Kazalo imena. Treća knjiga - Godina sukoba: 1993., uredio Ivica Lučić - Ivica Lučić: Povodi i početak hrvatsko-muslimanskog rata 1993. godine u Bosni i Hercegovini - Dokumenti 1993. - Kronologija događanja 1993. - Kazalo korespondenata - Kazalo imena. Četvrta knjiga - Godine pobjede: 1994. i 1995., uredio Nikica Barić - Ante Nazor: Pregled djelovanja hrvatskih snaga u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1990-ih - Dokumenti 1994. - Dokumenti 1995. - Kronologija događanja 1994. i 1995. - Kazalo korespondenata - Kazalo imena. Peta knjiga - Godine povratka: 1996. i 1997., uredio Nikica Barić - Nikica Barić: Predsjednik dr. Franjo Tuđman i pitanje okupiranih hrvatskih područja 1992.-1995.-1998. - Dokumenti 1996. - Dokumenti 1997. - Kronologija događanja 1996. i 1997. - Kazalo korespondenata - Kazalo imena. Šesta knjiga - Godine mira: 1998. i 1999., uredio Josip Mihaljević - Introductory Notes on Tuđman's Archive Miroslav Tuđman - Davorin Rudolf: Croatian Foreign Policy Immediately Prior to and During the Time of the Declaration of Independence of the State - Miroslav Tuđman: The Principles and Determinants of Dr. Franjo Tuđman's National Strategy - Ivica Lučić: The Causes and Beginnings of the 1993 Croat-Muslim War - Ante Nazor: An Overview of the Actions of Croatian Military Forces in Croatia and Bosnia and Herzegovina in the 1990s - Nikica Barić: President Franjo Tuđman and the Issue of Occupied Croatian Territory, 1992.-1995.-1998. - Dokumenti 1998. - Dokumenti 1999. - Kronologija događanja 1998. i 1999. - Kazalo korespondenata - Kazalo imena.
Na predstavljanju je među ostalima bio i Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a, stranke koju je Franjo Tuđman utemeljio i bio njezin predsjednik do smrti.