Kontrola iz Bruxellesa utvrdila je da je samo dva posto poticaja isplaćenih za ekološku poljoprivredu opravdano, a čak 98 posto je lažno. I sad traže da se taj novac vrati, i to za tri godine unatrag. Govorimo o milijardu kuna po godini. Vrti se prijedlog da taj povrat snosimo solidarno, da vraćamo svi jednako. Imali smo neki dan online sjednicu Hrvatske poljoprivredne komore (HPK). Ne dolazi u obzir da to solidarno vraćam. Zašto?
Ove riječi Antuna Vrkića, poljoprivrednika i stočara iz Siča u Brodsko-posavskoj županiji i potpredsjednika HPK, danas su izazvale niz reakcija i demantija njegovih navoda iz agrarnih krugova. Predsjednik HPK Mladen Jakopović nije demantirao da je e-sastanak održan oko konzultacija članova za zauzimanje stajališta oko novog pravilnika za ekološku proizvodnju u kojem bi se trebale reducirati neke mjere poticaja za uzgoj oraha i lijeske koji su došli pod povećalo Europske komisije zbog velikog uzleta zatraženih poticaja.
Zbog toga je i došlo do kontrole iz Bruxellesa koja je pokazala brojne nepravilnosti u korištenju tih mjera. Kako neslužbeno doznajemo, DG AGRI je primijetio da ima radikalno puno površina prvenstveno pod lješnjacima i orasima gdje de facto nema nikakvih agrotehničkih ekoloških mjera na površinama nego, u slobodnom prijevodu: "nasad pod ugarom". Kako nema provedbe ekoloških agrotehničkih mjera ne postoji opravdanost za poticaje za nešto što nije rađeno. Tu je nastao spor koji se sada rješava. Koliko će novca morati vratiti Hrvatska i za koje mjere, te što piše u izvješću EK nisu nam otkrili ni iz Ministarstva poljoprivrede. Poslali su nam samo demantij navoda u spomenutom slučaju.
- Nastavno na današnje medijske objave kako je Europska komisija utvrdila da Hrvatska mora vratiti 3 milijarde kuna poticaja za ekološku poljoprivredu te da tek 2% prijavljene ekološke proizvodnje zadovoljava ekološke uvjete, Ministarstvo poljoprivrede ističe kako su obje navedene informacije neprovjerene i potpuno netočne. Također, nejasna nam je informacija da je Upravni odbor raspravljao o prijedlogu solidarnog snošenja tereta nepostojećeg povrata - navode iz Ministarstva.
Dodaju kako je od 2015. godine za ekološki uzgoj kroz Program ruralnog razvoj godine osigurano 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna ukupno za sedmogodišnje razdoblje, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna, a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao.
Osim što su potpuno netočne i neistinite informacije koje se danas prenose o nepostojećoj prijetnji oduzimanja 3 milijarde kuna RH, dodatno je tvrdnja da je 98 posto hrvatskih ekoloških proizvođača "lažno" i vrlo nepravedna prema njima. Nepravilnosti u korištenju sredstava potpore su nažalost prisutne. Međutim, kroz redovite kontrole na terenu i inspekcijske nadzore takvi se slučajevi identificiraju i sankcioniranju sukladno razmjeru utvrđene nepravilnosti, što je s vremenom značajno smanjilo broj nepravilnosti. Kontrolama na terenu prihvatljivosti površina za ekološki uzgoj pod višegodišnjim nasadima oraha i lijeske utvrđene su neprihvatljivosti za plaćanja u smislu potpunog zarasta višegodišnjeg nasada u šikaru i šumsku vegetaciju uslijed djelomičnog ili potpunog neprovođenja poljoprivredne aktivnosti te kršenja višestruke sukladnosti, navode iz Ministarstva.
