ČIJA JE TO LOVA?

Što kad greškom uplatite novac na tuđi račun? Stvar u Hrvatskoj nerijetko završi na sudu

Događa se, i češće nego što bi čovjek pomislio, da upišeš pogrešan broj IBAN-a...
Ilustracija
 -/Wavebreak/Profimedia

Treba za to biti dosta veliki baksuz - da upišeš pogrešan broj IBAN-a, on doista postoji, platni nalog bude prihvaćen, a tvoje mukom stečene pare sjednu na račun nekog lika kojemu ne znaš ni ime ni prezime, kamoli gdje živi. No događa se, i češće nego što bi čovjek pomislio, a nerijetko završi i u sudskim postupcima s obzirom na to da postupak povrata novca u ovakvim slučajevima može teći iznimno glatko, ali može biti i strašno kompliciran. To je jedna od stvari kojih se poprilično bojim pa stoga svaki put kad uplaćujem novac na neki nepoznati račun poput kopca strepim i provjeravam jesam li dobro upisala brojeve, odgovara li ime i prezime i hoće li novac sjesti tamo gdje bi i trebao. Ipak, zainteresiralo me što bi se dogodilo kad bih uspjela pogriješiti i kako si potrošač u takvim situacijama može pomoći pa sam odgovore potražila u HNB-u i Erste banci.

Podatke ima FINA

Postupak povrata novca, pojašnjavaju iz Erste banke, neće se razlikovati ovisno o tome je li uplaćen na račun pri vatne osobe ili nekog pravnog subjekta, no iz Hrvatske narodne banke upozoravaju da će ovo drugo za platitelja biti jednostavnije jer će podatak o vlasniku računa moći pronaći sam, i to u Jedinstvenom registru koji vodi Financijska agencija. Naravno, nije sve izgubljeno ni ako je novac uplaćen na račun fizičke osobe, a u tom slučaju potrošač ima dvije mogućnosti - pomoć može tražiti kroz posredovanje banke ili pak osobno može kontaktirati osobu kojoj je pogrešno uplatio novac.

Odabere li ovo drugo, svojoj banci ili banci osobe kojoj je novac pogrešno uplaćen može predati zahtjev da mu otkrije podatke o primatelju novca, a iako se taj zahtjev prema odredbama Zakona o kreditnim institucijama odobrava isključivo u svrhu pokretanja sudskog postupka, potrošača nitko ne može spriječiti da prije pokretanja tog postupka osobno kontaktira primatelja novca te pokuša dogovoriti povrat.

Suglasnost za povrat

Druga opcija podrazumijeva da će potrošač pomoć zatražiti od banke, bilo one u kojoj ima račun, bilo banke u kojoj račun ima primatelj novca. U slučajevima u kojima klijent pogreškom novac uplati na račun osobe u istoj banci, pojašnjavaju iz Erste banke, banka će kontaktirati vlasnika računa te tražiti suglasnost za povrat novca. “S druge strane, kad je račun treće osobe u čiju je korist izvršena uplata otvoren u nekoj drugoj banci, Erste banka redovnim će putem toj banci uputiti zahtjev za povrat uplaćenih sredstava”, poručuju iz Erste banke te otkrivaju da će korisnik morati platiti i naknadu za izvršenje povrata pogrešnog naloga i novca koja iznosi 50 kuna, dok se usluga samog posredništva ne naplaćuje. Ono na što banka ipak ne može utjecati jest pristanak osobe koja je pogrešno primila novac da ta sredstva doista i vrati. Naime, prema iskustvima djelatnika Erstea, u najvećem broju slučajeva kad se dogodi slična situacija, dogovorom između klijenta i banke povrat pogrešno uplaćenog novca obavlja se bez problema, ponekad i na inicijativu samog primatelja novca, odnosno bez prethodne intervencije banke.

Na čijoj je strani zakon?

No, stvari nisu uvijek tako jednostavne. “Nažalost, u određenom broju slučajeva, kada iz bilo kojeg razloga taj dogovor nije moguće postići, sudski postupak ostaje jedina alternativa. Naime, s obzirom na činjenicu da uplatom sredstava na račun navedena imovina postaje vlasništvo tog klijenta, nitko drugi, uključujući i banku kod koje je račun otvoren, ne može raspolagati tim sredstvima”, poručuju iz Erste banke. U situacijama u kojima vlasnik računa kojemu je pogrešno uplaćen novac odbije izvršiti povrat, tada se radi o situaciji opisanoj u članku 1111. Zakona o obaveznim odnosima. Konkretno, članak propisuje da “kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, prema odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili prema zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi”. Zakon je, dakle, na strani platitelja, ali s obzirom na procedure pri hrvatskim sudovima, bolje je dvaput provjeriti prije nego što pritisneš “send” na računalu.


Imate prijedlog za Veliku škrticu? Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. listopad 2021 03:09