Bespilotna letjelica koja je 10. ožujka pala na Zagreb bila je naoružana aviobombom, koja je eksplodirala pri udaru o tlo, no u njoj nije bilo vojnog eksploziva poput TNT-a. Rečeno je to u srijedu na konferenciji za novinare Županijskog državnog odvjetništva, na kojoj smo trebali saznati sve o rezultatima nalaza višetjedne istrage. Rečeno je i kako je nedvojbeno utvrđeno da je došlo do eksplozije te da je u aviobombi bila "visokoenergetska, ali nekonvencionalna tvar koja je u eksploziji u potpunosti razgrađena".
Izdvojili smo pet najvažnijih pitanja o padu letjelice u Zagrebu, od kojih neka i dalje nisu odgovorena.
1. Je li sovjetski dron Tupoljev Tu-141, koji je prije mjesec dana pao u blizini zagrebačkog studentskog doma Stjepan Radić na Savi, u sebi imao bombu?
- Definitivno je imao kućište avionske bombe OFAB 100/120. Fragmenti košuljice i pripadajući upaljač za takav tip bombe, koji su napravljeni od metala, pronađeni su na mjestu pada te je kućište bombe skoro potpuno rekonstruirano.
2. Je li bomba bila puna eksploziva?
- Standardna avionska bomba OFAB 100/120 punjena je s 42 kilograma TNT-a velike razorne moći. U bombi koja je bila nadograđena na dron koji se srušio u Zagrebu nisu pronađeni tragovi TNT-a, niti bilo kakvog poznatog vojnog ili privrednog eksploziva. Ta činjenica, kao i činjenica da bi eksplozija standardnog TNT punjenja od 42 kg izazvala puno veću detonaciju, jasno ukazuju kako su na bombi koja je bila namontirana na dron rađene preinake. Prevedeno, iz bombe je izvađen originalni eksploziv.
3. Je li u bombi uopće bio ikakav eksploziv?
- To se teško da jasno razaznati iz odgovora koji su dani na današnjoj press konferenciji. Izneseni stavovi govore kako je došlo do eksplozije te da je eksplodirana "visokoenergetska ali nekonvencionalna nepoznata organska tvar" koja je eksplozijom sagorjela do razine molekula ne ostavljajući ikakve prepoznatljive tragove uz koje bi se moglo identificirati o kakvoj se eksplozivnoj ili sagorijevajućoj supstanci radi. Prevedeno, nekakvoga eksploziva je bilo, no kakvoga, nije bilo moguće utvrditi zato što je eksploziv, kako to oni često čine, eksplodirao.
4. Kako je došlo do pada drona?
- Premda su se na press konferenciji svojski potrudili objasniti što se događalo u posljednjim minutama ili sekundama leta drona, te kako je točno došlo do njegovoga zabijanja u zemlju, samo je djelomično odgovoreno pitanje koje je zanimalo novinare - je li dron slučajno ili namjerno svoj pad doživio baš iznad Zagreba? Naime, kako je objašnjeno, takav tip drona svoju putanju može zaustaviti na dva načina: ili ostane bez goriva i padne, ili ga je netko programirao da se nakon određene prijeđene kilometraže zaustavi i padne. No, budući da je dron prešao više od 1000 kilometara, a što predstavlja njegov krajnji domet, lako je moguće da se pad dogodio spontano, odnosno da je letjelica jednostavno ostala bez goriva. U tom slučaju radilo bi se o velikoj nesretnoj slučajnosti da se nakon toliko prijeđenoga prostora zaustavi baš iznad glavnoga grada. S druge strane, radilo bi se o još većoj sreći jer nije pao nekih 40-ak metara dalje i vjerojatno ubio desetine studenata u studentskom domu.
5. Tko je ispalio bespilotnu letjelicu?
- Egzaktni odgovor na ovo pitanje mogao se dobiti jedino iz FDR-a (Flight Data Recordera), u narodu znanog kao "crna kutija". No, memorijska jedinica FDR-a je u padu uništena, tako da točno mjesto lansiranja nikada nećemo znati. Pretpostavlja se da je lansirana negdje s područja Ukrajine, no nije poznato da li s teritorija koji drže ruske, proruske ili ukrajinske snage. Na press konferenciji također se doznao zanimljiv podatak da je letjelica, po svemu sudeći, preko originalnih sovjetskih, imala prebojane ukrajinske oznake. No, je li zbilja pripadala ukrajinskim snagama, ili je netko želio tako prikazati, ostaje nepoznato. Također, iz vrste sustava navigacije može se zaključiti da je letjelica namjerno lansirana prema zemljama NATO-a (Rumunjska, Mađarska, Hrvatska), no je li je trebala stići baš do Zagreba, može se samo nagađati.