1. Kao stručnjak za pomorsko pravo i profesionalni ribar, godinama ste upozoravali na probleme oko našeg gospodarenja morem. Pojasnite nam zašto Italija baš sad proglašava gospodarski pojas?
- Ne doživljavam se kao posebni stručnjak, ali recimo da prilično dobro poznajem taj dio međunarodnog prava. Italija ga proglašava sad jer je procijenila da je to njezin interes. Naime, u Mediteranu je nastala vrlo nervozna situacija kad je u pitanju ribarstvo. Primjetno je nastojanje svih aktera da osnaže svoje pozicije i izvlače iz mora što više mogu. Posljednje godine obilježene su nizom incidenata uzduž sjevernoafričke obale kad su u pitanju ribari naših susjeda, a u kontekstu Jadrana primjetno je i jačanje koćarske flote Albanije koja je direktni kompetitor talijanskim ribarima.
2. Kako to da je Albanija postala respektabilna sa svojom ribarskom flotom?
- Rashodovanjem brodova s talijanskom i francuskom zastavom pod zastavu Albanije posljednjih je godina doplovilo prilično toga. Danas imaju dva do tri puta više brodova dužih od 18 metara nego što ih imamo mi. U tom svjetlu potpuno je jasno da im i Jadran predstavlja zanimljivo lovište. Zbog toga je interes Italije da uz naš ZERP i ona proglasi proširenje jurisdikcije te tako spriječi da u Jadranu ribare brodovi zemalja koje nisu članice EU.
3. Da, mi smo svoje stare brodove dali u scraping, a Albanci su ih kupovali i razvijali kapacitete. Talijani kod nas kupuju bačve usoljene ribe i u Albaniji ih pakiraju. Znači li to da Hrvatska stimulira talijansku proizvodnju u Albaniji?
- Ne bih rekao da ih mi direktno potičemo, ali svakako nam neoliberalna paradigma europskoga gospodarstva ne ide u prilog. Tražeći što jeftiniju radnu snagu, koja je značajan trošak u preradi ribe, kapital je nalazi u Albaniji te tako kod nas izostaje onaj dodatni korisni efekt koji bi moglo dati naše morsko ribarstvo.
4. Koja je razlika između gospodarskog pojasa i ZERP-a koji smo mi proglasili?
- U kontekstu ribarstva je zapravo i nema. Razlika je jasna u području ekskluzivnog prava korištenja snage vjetra, valova i morskih struja za proizvodnju energije. Drugih posebno bitnih razlika ja ne vidim. Svakako, razlika je i u tome što stvarno suverene države proglašavaju isključivi gospodarski pojas, a mi smo se godinama zapetljavali u vlastitoj nemoći, petljajući s pravnim derivatima pojasa kao što je naš ZERP.
5. Kao saborski zastupnik, prije pet godina zalagali ste se za proglašenje pojasa.
- Zalagao sam se i prije kao jedan od ribarskih tribuna, a poslije i kao političar. Ucjene susjeda su utjecale, ali ja bih rekao da su presudili beskrvnost naše politike i nedostatak pravih lidera koji bi štitili suverenitet i nacionalne interese ove zemlje. U našoj je politici previše mitteleuropske poniznosti i karijernih ambicija hrvatskih političara, a premalo odrješitosti i jasne određenosti spram suvereniteta Hrvatske.
6. Što talijansko proglašenje znači za druga prirodna bogatstva mora?
- Kad su u pitanju prirodna bogatstva mora, bilo da se radi o živim ili, pak, neživim bogatstvima kao što su ugljikovodici, razlike za nas nema.
7. A za naše ribare i ribarstvo?
- Nema razlike jer će prostor ovog pojasa naših susjeda, jednako kao i ZERP, postati dio zajedničkog ribolovnog mora EU. Tako će naši ribari i dalje moći ribariti u tim vodama u onoj mjeri kao što su i dosad, a to je vrlo simbolično.
8. Vladajući kažu da se ništa neće promijeniti jer je Jadran "europsko more". Što nam je sada činiti?
- Sada bi bilo normalno da i mi proglasimo puni gospodarski pojas kao i susjedi i kao sve stvarno suverene pomorske zemlje.
9. Kakav je utjecaj epidemije na ribarstvo kod nas i u svijetu?
- Velike su posljedice u funkcioniranju tržišta i u vidljivom padu potrošnje ribe. Ako ova pandemija potraje, bit će jako teško sačuvati europsko ribarstvo kakvo smo imali dosad.
10. Kao bivšem zastupniku, kako vam izgleda ovaj novi saziv Sabora?
- Prilično anemično, iako ostavlja nešto bolji dojam od prošlog saziva. Sabor nema ulogu u političkom životu kakvu bi trebao imati i kakva mu je Ustavom namijenjena. Dok se to ne promijeni, teško je očekivati pristojnije i kvalitetnije vođenje države!
DA TE PITAM:
Baranović: O vođenju vanjske politike posljednjih dvadesetak godina imam loše mišljenje. Kako vi kao novinar doživljavate taj segment naše politike?
ŠIMIĆ: Kao što smo i spomenuli kod političkih ucjena oko ribarstva... Kao "mali od kužine", pri ulasku u EU čini mi se da su mnogi naši političari, pod utjecajem talijanskih, njemačkih i austrijskih banaka koje smo sanirali i prodali im u bescjenje, pjevali hit Vlatke Pokos: "Ne tražim ništa, a dala bih sve, vou-vou".