Ministar financija Boris Lalovac najavio je manje oporezivanje plaća, a hoće li do toga i doći, još nije odlučeno jer u Ministarstvu financija tek rade simulacije. Razmatraju dvije opcije: ukidanje najveće porezne stope od 40 posto i povećanje neoporezivog dijela dohotka s 2200 na 2600 kuna.
Dvije kategorije
Kako je Lalovac pojasnio u središnjem Dnevniku, povećanje granice oporezivanja išlo bi na ruku socijalno ugroženim građanima, onima s nižim plaćama, poput zaposlenih u tekstilnoj industriji. Ukidanje porezne stope od 40 posto, pak, obuhvatilo bi 150 tisuća bolje plaćenih, među kojima liječnike, sveučilišne profesore i znanstvenike.
- Prema našim izračunima, ukupan učinak ukidanja te stope bio bi oko dvije milijarde kuna - kazao je. Ukupni godišnji prihodi od poreza na dohodak iznose oko 10 milijardi kuna, od čega gotovo devet milijardi odlazi lokalnoj upravi. Iz toga proizlazi da oko petine prihoda tog poreza uplaćuje oko 150 tisuća bolje plaćenih u zemlji.
Ako Vlada doista odluči podržati prijedloge ministra Lalovca, bit će to treća izmjena Zakona o porezu na dohodak u posljednje četiri godine. Kada je ukinula “krizni porez” u listopadu 2010., HDZ-ova Vlada je umjesto četiri stope (12, 25, 25 i 45 posto) uvela tri stope i izmijenila razrede oporezivanja.
Malo više od dvije godine potom među prvim potezima ministra financija Slavka Linića bila je opet izmjena Zakona o porezu na dohodak. On je ostavio tri porezne stope, ali je povećao neoporezivi dio dohotka s 1800 na 2200 kuna i promijenio razrede tako da više plaćaju oni s nešto većim primanjima, a u tu s grupu upali svi oni s neto plaćom iznad 5500 kuna. Što je bio učinak tih izmjena?
Onima koji su zarađivali između 3200 i 5500 kuna, a tavkih je oko 800 tisuća, plaće su rasle od 60 do 80 kuna. Istodobno za oko 400.000 ljudi s plaćama iznad tog iznosa mjesečna primanja u prosjeku su pala oko 35 kuna, pri čemu onima s većim plaćama i nekoliko stotina kuna.
Previše izmjena?
Hrvatska je postala prepoznatljiva po učestalim izmjenama poreznih pravila, što predstavlja ozbiljan problem za poslodavce koji teže predvidivosti, ali i već deprimiranim potrošačima. Ipak, ako bi doista došlo do smanjenja poreznog opterećenja, nitko se ne bi bunio. Porezna savjetnica Marija Zuber kaže da nije sigurna treba li ukidati najveću stopu od 40 posto, ali svakao bi trebalo rastegnuti porezne razrede tako da se veći dio dohotka oporezuje po nižim stopama od 12 i 25 posto. “Već to bi pridonijelo da srednji sloj malo živne”, dodaje. No, je li to realno?
- Bojim se da će sve zavr-šiti kao s doprinosima za zdravstvo koji su prvo smanjeni, a onda vraćeni jer je došlo do rasta deficita - kaže Vlado Brkanić iz RRiF-a.
Gube lokalni proračuni
U ovom slučaju moglo bi se dogoditi da bez novca ostanu lokalne jedinice jer ništa nije učinjeno da bi se one reorganizirale i učinkovitije funkcionirale. Ostanu li bez prihoda, nejasno je kako će pokriti rupu.
S obzirom na to da ministar financija ni ovaj put nije izašao s planom kako će kompenzirati porezno rasterećenje, ni njegove najave nemaju osobitu vjerodostojnost. Prema Brkanićevu mišljenju, opet se pokazuje da nema strategije ni osmišljenog plana poreznih izmjena “i sve se svodi na jedno, idemo se svidjeti narodu”.