Što se događa? Na jedan nastavnički smjer na PMF-u nije se upisao doslovno nitko: ‘Znamo u čemu je problem...‘

Na nastavnički studij fizike i kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu u ljetnom se roku nije upisao nijedan student, pokazuju podaci Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). Upisna kvota je bila 22, prijavljenih je bilo 28, no nitko se nije upisao.

- Jedno je prijava, a drugo je kakve su rezultate prijavljeni postigli na državnoj maturi. Među tih 28 prijavljenih imali smo njih pet kojima je taj studij bio pri izbor, no očito nitko od njih na maturi nije postigao rezultate koji bi zadovoljili naše kriterije, rekao nam je Mirko Planinić, dekan PMF-a.

- No, neki su nam nastavnički smjerovi puni, naprimjer biologija i kemija te geografija i povijest. Na nastavnički smjer matematike upisali smo 50, a predviđena je kvota 70 što znači da je studij za to deficitarno zanimanje solidno popunjen. No, na nastavnički smjer matematike i fizike u ljetnom smo roku upisali sedam, a za nastavnički smjer fizike i informatike pet studenata, a predviđena kvota je bila 20 – rekao je Planinić.

Afera s Musić Milanović razotkrila ogroman problem: Nitko nakon PMF-a ne želi predavati u školi

Kroničan manjak profesora i nastavnika matematike, fizike, informatike, kemije, biologije, odnosno na STEM području, već godinama je gorući problem u hrvatskim školama.

Sudeći prema interesu za STEM nastavničke smjerove na našim sveučilištima, taj će se problem idućih godina samo povećavati jer nastavnike koji odlaze u mirovinu neće imati tko zamijeniti ili će zamjena biti neadekvatna i nekvalitetna.

U Splitu slična situacija kao i lani

Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu na devet studija iz STEM područja u ljetnom roku upisana su 153 studenta, jedan više nego prošle godine.

- Dakle, u osnovi smo ostali manje više isti kao i lani. Malo je pao broj na biologiji i kemiji, informatika je porasla, informatika i tehnika je porasla, ali bitno manje nego smo bili prije pet do 10 godina kad smo popunjavali kvotu. Na nastavnički smjer matematike i fizike upisano je sedam, a na isti takav inženjerski smjer četiri studenta. Na studij fizike upisano je 20 studenata, ali oni se tek na diplomskom studiju odlučuju hoće li izabrati nastavnički ili istraživački smjer. Recimo da se za nastavnički smjer odluči između pet i 10 studenata, to je premalo da bi se pokrile potrebe za nastavnicima fizike u Dalmaciji, rekao nam je Ante Bilušić, v.d. dekana PMF-a u Splitu.

Na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na preddiplomski studij fizike u ljetnom roku upisano je 13 studenata, a predviđena je kvota 25.

- Nadamo se da ćemo na jesen upisati još studenata. Naš studij organiziran je po bolonjskom principu na tri plus dva, dakle studenti se na diplomskom opredjeljuju za istraživački ili nastavnički smjer fizike i informatike. Dajemo sve od sebe kako bismo privukli studente, no mislim da je problem u statusu nastavničkog zanimanja u našem društvu. Mladim ljudima danas to nije privlačno, pogotovo što nakon teškog studija mogu dobiti puno bolju plaću na nekom drugom mjestu, rekla nam je Marina Poje Sovilj, zamjenica pročelnika Odjela za fiziku.

Uzaludna potraga za profesorima: Škole su prisiljene angažirati nestručnjake

Pada interes za nastavnička zanimanja

Ni na Sveučilištu u Rijeci ne vlada veliki interes za studij fizike.

- Unatoč ogromnim naporima koje ulažemo u podizanje kvalitete i popularizaciju i vidljivost prijediplomskog studija Fizika, novoupisanih studenata je malo. Naši studenti prijediplomskog studija uglavnom kažu da se ne vide u školama i u radu s djecom. Oni sebe vide u znanosti ili u primjeni fizike. Radno mjesto nastavnika, a pogotovo ovih predmeta, i sve što ono danas nosi, ne privlači mlade ljude – rekla je Ivana Jelovica Badovinac prodekanica Fakulteta za fiziku.

- Slab interes studenata za nastavničke studije je i dio šire pojave općeg pada interesa i za druga nastavnička zanimanja, a još u kombinaciji sa STEM područjem, dolazimo do ovako malih brojeva. Mjera Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) nastavničkih STEM stipendija, nije urodila plodom. Na naše konkretne prijedloge (2023.) promjene Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, nitko nam iz MZOM nije odgovorio, dodala je Ivana Jelovica Badovinac.