Nakon jačanja tijekom kratke turističke sezone, domaća valuta počela je opet slabiti pa je srednji tečaj u ponedjeljak dosegao razinu od 7,531 kune, na kojoj je bio prije oko mjesec i pol dana. Time je u odnosu na petak - kada je srednji tečaj iznosio 7,526 - kuna izgubila 0,7 posto vrijednosti. Prije mjesec dana, pak, euro je stajao 7,467 kuna, što znači da se za 100 eura danas može dobiti 6,4 kune više. No, riječ je o uobičajenim sezonskim oscilacijama, i nitko više ne strahuje da bi se moglo ponoviti slabljenje valute kakvo je bilo na početku koronakrize.
Nakon ulaska u tečajni mehanizam ERM II početkom srpnja, HNB ocjenjuje da je tečaj kune prema euru ostao vrlo stabilan, na razinama oko središnjeg pariteta određenog na 7,5345 kuna za euro. "Pritom su sve bolja očekivanja u smislu rezultata turističke sezone tijekom srpnja i prve polovine kolovoza potaknula blago jačanje tečaja, a u drugoj polovini kolovoza, nakon pogoršanja epidemiološke situacije i mjera koje su uvele pojedine emitivne zemlje, tečaj se vratio prema središnjem paritetu", priopćio je HNB sa sjednice Savjeta.
Na kraju kolovoza povećao se i iznos međunarodnih pričuva, gotovo je dosegao razinu s kraja prošle godine. Kako je ovih dana naveo guverner HNB-a Boris Vujčić, međunarodne pričuve sada su na razini od 18 milijardi eura. Tome je u prvom redu pridonijelo zaduživanje države u inozemstvu, koja potom eure za kune mijenja kod centralne banke.
Krajem 2019. godine devizne rezerve bile su na razini od 19 milijardi eura, ali nakon snažnih intervencija na deviznom tržištu u ožujku i travnju, pale su na razinu od 15,7 milijardi eura. Nakon toga dogovorena je tzv. swap linija s Europskom središnjom bankom, čime je HNB-u osigurana zamjena kuna za eure u iznosu od 2 milijarde eura po potrebi, a ta je mjera nedavno i zanovljena. U svakom slučaju, tako veliki iznos deviznih rezervi HNB-u omogućuje da kontrolira tečaj na razini po kojoj je Hrvatska ušla u tečajni mehanizam sve do uvođenja eura.