NOVI HDZ

Što se sve moralo promijeniti da bi bio moguć kninski govor Andreja Plenkovića

‘Mijenjam HDZ da bih sutra promijenio Hrvatsku‘, izjavio je Plenković dva dana uoči parlamentarnih izbora 2016. godine. Je li uspio?

Legitimno pravo na obranu nije i ne može biti opravdanje za nedjelo - te je svaki takav čin bolan za sve obitelji žrtava i ružan ožiljak na pravedno lice i obrambeni karakter Domovinskog rata. Svjesni smo da je naša pobjeda u Oluji bila traumatična za mnoge hrvatske Srbe koji je ponajprije povezuju s odlaskom dijela srpskog stanovništva iz njihovih domova i zavičaja na dotad okupiranim područjima.

Dok je za većinu Hrvata to ponajprije bio prisilan zbjeg koji su organizirali i naredili kninski pobunjenici, za mnoge Srbe to je dan danas zbjeg pred hrvatskim snagama”, poručio je premijer Andrej Plenković u srijedu iz Knina na proslavi 25 godina od Oluje.

Kao premijer i predsjednik HDZ-a Plenković je time, uz podršku cijelog državnog vrha, učinio bitan korak prema konačnom zatvaranju poglavlja Domovinskog rata i normalizaciji hrvatsko-srpskih odnosa u Hrvatskoj. Pokazao je, međutim, i jedno novo lice HDZ-a kao umjerene desne stranke, kakav je u jednom periodu i bio.

Ovakav HDZ Plenković je biračima obećao još prije četiri godine. “Mijenjam HDZ da bih sutra promijenio Hrvatsku”, izjavio je dva dana uoči parlamentarnih izbora 2016. godine na Novoj TV tijekom sučeljavanja s tadašnjim predsjednikom SDP-a Zoranom Milanovićem.

Išli smo na prijevremene izbore jer je Tomislav Karamarko srušio vlastitu vladu što ga je natjeralo da se povuče s čela stranke i otvorilo prostor Plenkoviću. Birači su u njemu vidjeli novo, pristojno, lice HDZ-a i dali mu priliku da formira Vladu. Problem je, međutim, bio što su na ključnim pozicijama u HDZ-u, kao i na izbornim listama s kojih su izabrani HDZ-ovi zastupnici, prevladavali Karamarkovi kadrovi.

Početkom mandata Plenković je još nekoliko puta kazao da će promijeniti HDZ, a potom Hrvatsku, no događaji koji su uslijedili svjedočili su o neostvarenom obećanju. Nakon brojnih unutarstranačkih sukoba i previranja komentiralo se kako nije Plenković preuzeo HDZ, već je HDZ preuzeo njega.

Tako je bilo do ožujka 2020. godine kada su održani unutarstranački izbori. Plenković je doslovno pomeo stranačke oponente. Onda je napravio drugi korak, i održao parlamentarne izbore početkom ljeta.

Dobitna kombinacija

HDZ-ova kampanja se nakon dugo vremena okrenula biračima centra. Premda su ankete cijelo vrijeme govorile drugačije, birači su to prepoznali i HDZ je sam, uz podršku zastupnika nacionalnih manjina, formirao Vladu.

Neposredno nakon izbora Plenković nas je podsjetio je kako 2016. godine obećao da će promijeniti HDZ da bi mijenjao Hrvatsku. Promjene su započele.

“Naš koncept pozicioniranja HDZ-a na desni centar koji traje cijeli mandat je uspio i usidrili smo stranku tamo gdje ju je ostavio prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman. Otvorili smo se prema biračima centra više nego u prethodnim izbornim ciklusima i to se pokazalo kao dobitna kombinacija”, kaže jedan od trojice sugovornika bliskih Plenkoviću, napominjući da je rezultat od 37 posto osvojenih glasova na parlamentarnim izborima najbolji rezultat HDZ-a u ovom izbornom sustavu, i to unatoč pokretu na desnom političkom spektru.

Naši sugovornici ističu da se HDZ mora mijenjati jer je stranka ideološki zalutala. “Od stranke desnog centra postala je stranka krajnosti kroz retoriku nekih ljudi. HDZ je imao pozicije i aktere koji se ne mogu identificirati s prostorom desnog centra. To se odrazilo na izborima. Uz to je stranka bila financijski nekonsolidirana. Postojala je kriza identiteta i upravljanja”, kaže Plenkovićev suradnik.

Karamarkov politički smjer u kojem je okrenuo HDZ govorio je o zabrani petokrake, a njegov je politički manifest kao krajnji cilj postavio duhovnu obnovu nacije kao konzervativnog i isključivog društva

“To nije previše zaživjelo u HDZ-u, no tada su notu HDZ-ovoj politici i HDZ-u davali ljudi koji su se priključili Karamarku, a manje izvorni HDZ-ovci. On je HDZ predao u ruke hasanbegovićima, pravašima. U vrijeme Karamarka su zapravo ti ljudi davali ton politici HDZ-a.

Stranački ljudi su bili u drugom planu. Oni koji su uvijek bili u stranci, stariji i prepoznatljivi članovi, gurnuti su na margine, a otvorio se prostor Tepešu, Ćoriću, te Hasanbegoviću koji je desničar, ali je čovjek koji nikada nije imao, niti će imati i jednu pozitivnu riječ o Franji Tuđmanu. I tu se krije najveća podvala HDZ-ovcima”, analizira naš sugovornik.

Nastavlja kako na redovnim parlamentarnim izborima Karamarko ne bi imao nikakve šanse formirati vladu i da bi Zoran Milanović ponovno osvojio vlast da nije bilo njegovog sastanka s braniteljima koji je snimljen i pušten u javnost. “Nakon što je taj razgovor izašao van, svi pristojni ljevičari su ostali kod kuće i nisu izašli na izbore”, kazao je.

Obilježavanje obljetnice Oluje u Kninu za sada je najvidljivija promjena HDZ-a. Stranka nije samo vraćena na pozicije kada ju je vodio Ivo Sanader koji je Srbima čestitao Božić i izgovorio “Hristos se rodi”. Plenković je iz Knina uz isticanje hrvatske pobjede u ratu progovorio i o zločinima koji su počinjeni s hrvatske strane. No, istodobno je član SDSS-a, potpredsjednik u Vladi Boris Milošević došao u Knin.

Plenković je stvorio uvjete da se bilo koji budući problem s hrvatskim Srbima rješava u Hrvatskoj, pri čemu je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić postao potpuno nebitan.

U govoru koji je održao u Kninu, Plenković je poslao još nekoliko poruka koje bi se mogle iščitati kao novi HDZ koji će se bitno odraziti na zemlju. Napomenuo je da je u protekle tri godine omogućeno za više od 130 tisuća djece da posjete Vukovar, Knin i druga povijesno važna i simbolična mjesta Domovinskog rata.

“Želimo da naši mladi budu ponosni na naša dosadašnja postignuća, da Hrvatsku ubuduće razvijaju kao zemlju samosvjesnih ljudi, koji drže do nacionalnih vrijednosti. Jer poštovanje drugoga počinje samopoštovanjem”, kazao je Plenković i u nastavku poručio da pobjednik koji ne zna praštati sije klice novih razdora i budućih zala, a hrvatski narod to ne želi.

“To su bile snažne poruke pomirbe predsjednika Franje Tuđmana koje je još u lipnju 1997. u Vukovaru uputio budućim hrvatskim povratnicima i lokalnom srpskom stanovništvu”, nastavio je Plenković, a njegovi nam sugovornici navode da ovaj dio govora treba shvatiti kao cjelinu i da će se nacionalne vrijednosti, ali i objektivan pristup prema novijoj hrvatskoj povijesti vidjeti u novom kurikulumu.

Hrvatska je bila u procesu kurikularne reforme kada je Karamarko formirao Vladu. Prvo što je učinjeno bilo je zaustavljanje reforme i pokušaj da se cijeli obrazovni sustav gurne u konzervativno desnom smjeru.

“Rezultat je bilo 30.000 ljudi na ulicama. Danas se više nitko ne sjeća kako se tada zvao ministar školstva, on nikome nije ulijevao povjerenje. Šuster je bio pristojan konzervativac, ali su se ljudi bojali da će im djecu školovati oni koji će ih učiti da ono što misle mogu govoriti samo doma. Ljudi su to povezivali s time da će im Hasanbegović odgajati djecu”, kaže osoba bliska premijeru.

Birači bez straha

Iz Plenkovićeva tima promjene najavljuju i u području kulture i to u pravcu slobode umjetničkog izražavanja, ali i prema nevladinim organizacijama. “Trebaju se preispitati stvari koje se odnose na financiranje nevladinih organizacija, ali se tome nije smjelo pristupati isključivo s ideoloških pozicija”, ističe jedan od naših sugovornika.

Drugi naglašava da je to dobar put lišen krajnosti i svrstava HDZ na poziciju desnice i desnog centra, stranke koja je orijentirana prema budućnosti. “2015. godine smo vidjeli da su svi akteri koji su danas na desnici išli zajedno s HDZ-om, a svi zajedno su osvojili svega 56 mandata. To je također pokazatelj da HDZ treba mijenjati”, rekao je naš sugovornik.

Koliko se HDZ promijenio vidjet će se i kada se na dnevnom redu nađe Zakon o pobačaju. Ustavni sud je kazao da se pobačaj ne smije zabraniti, ali je ostavio dovoljno prostora da se donese takav zakon po kojemu će u praksi biti teško provediv.

U nedavnom intervjuu za Jutarnji list potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je da je odgovornost države i politike da se stvore uvjeti kako bi pobačaja bilo što manje. “Zabrane nikad nisu dobra rješenja, potrebno je raditi na prevenciji”, rekao je Božinović.

Kada smo razgovarali o tome što znače promjene HDZ-a i u kome bi se smislu nakon toga mijenjala Hrvatska, neizostavan je bio razgovor o bivšem zamjeniku predsjednika HDZ-a Milijanu Brkiću.

Protekle je četiri godine upravo Brkić bio glavni Plenkovićev oponent u stranci. S pozicije drugog čovjeka HDZ-a u svakoj se prilici trudio izraziti negativan stav prema SDSS-u, Miloradu Pupovcu te Srbima općenito.

“Brkić izvorno predstavlja rigidnu desnicu, ali to nije njegov glavni politički kredo. Njemu je bavljenje politikom bilo potrebno radi stvaranja mreže ljudi na različitim pozicijama od kojih je mogao imati prije svega financijsku korist”, kaže naš sugovornik.

Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava i drugi, a na koncu i Davor Ivo Stier postali su zajedno s Brkićem dio grupacije koja je nastojala srušiti Plenkovića.

Oponenti su se redom deklarirali kao Plenkovićevi oponenti kada su predsjednika stranke pokušali srušiti na Istanbulskoj konvenciji. Konvencija je ratificirana, ali su unutarstranački sukobi nastavljeni. Na unutarstranačkim izborima karte su se konačno stavile na stol.

Plenkovićevi suradnici ističu kako je iznimno važno što je stranku preuzeo demokratskim putem, a ne sječama ili prevratima, i što su članovi HDZ-a na izborima provedenim po principu jedan član, jedan glas dali potvrdu aktualnom predsjedniku i njegovom timu.

Plenković je dobio 78,6 posto glasova, a njegov protukandidat za predsjednika stranke Miro Kovač 21,4 posto. Za mjesto zamjenika HDZ-a Tomo Medved dobio je 70,57 posto glasova, a Ivan Penava 29,43 posto.

U Predsjedništvo HDZ-a ušla je cijela Plenkovićeva lista. Uz Medveda izabrani su Branko Bačić, Oleg Butković, Ivan Anušić te Zdravka Bušić. Protukandidati, Davor Ivo Stier, Milijan Brkić, Tomislav Tolušić, Hrvoje Tomasović i Ivan Kujundžić, doživjeli su potop.

Ovakav rezultat Plenkoviću je bio podloga za sastavljanje listi na izborima zastupnika u Saboru, pa se na njima više nisu nalazila imena ljudi koji su pratili Karamarkov politički smjer. Samim time je i kampanja mogla biti okrenuta umjerenim biračima.

“HDZ je sada stvarno drugačiji nego prije četiri godine. Izborili smo novo povjerenje jer se, ovakvog preobraženog HDZ-a 60 do 70 posto birača ne boji. Tko će reći: Ne želim da Hrvatsku vode Plenković, Medved, Marić, Božinović, Ćorić, Butković, Beroš, Obuljen, Vučković, Aladrović, Malenica….? To i rezultati iz prvog mandata su bili zalog uvjerljive pobjede”, kaže osoba bliska premijeru. Nastavlja kako je ovo transformativni trenutak za novi politički horizont i tvrdi da slijedi dugoročna stabilnost zemlje kroz partnerstvo ovakvog HDZ-a kojeg se birači ne boje, s manjinama i blokom liberalnih stranaka. Zaključuje kako je to dobro za zemlju.

Potom navodi da je iza Plenkovića “mjesec političkih dana” koji je takav da bi se mogao staviti u udžbenike. Politički mjesec započinje 5. srpnja i taje do 5. kolovoza 2020. godine.

Nedovršen proces

Nakon izborne nedjelje, 5. srpnja je proglašena uvjerljiva pobjeda HDZ-a. Potom je 6. srpnja formirana većina od čistih 76 mandata. Onda je 10. srpnja Hrvatska ušla u ERM2, čekaonicu za euro. Plenković je 16. srpnja dobio mandat za sastavljanje Vlade, a već je sutradan otišao na Europsko vijeće koje je trajalo od 17. do 21. srpnja. Hrvatska je dobila 22 milijarde eura za oporavak od pandemije koronavirusa.

Idućeg dana, 22. srpnja nova Vlada je dobila povjerenje u Saboru. Prva sjednica nove Vlade održana je 24. srpnja. Paralelno je u Saboru raspravljan prijedlog Zakona o obnovi Zagreba i okolice od potresa. Taj je zakon 31. srpnja izglasan u prvome čitanju. Slijedi 5. kolovoza i obilježavanje obljetnice Oluje. Prvi put, nakon 25 godina u Kninu je i SDSS. Na svečanosti je bio Boris Milošević kao potpredsjednik Vlade, a uz to je došao i general Ante Gotovina koji je svojim nastupom i govorom dao podršku uključivoj politici Andreja Plenkovića.

Premda su promjene u HDZ-u već sada vidljive i činjenica je da se one izravno reflektiraju na cijelo društvo, proces nije dovršen. Zbog pandemije koronavirusa i karantene u kojoj smo završili na proljeće morao se prekinuti izborni proces u HDZ-u. Ostalo je provesti izbore u svim županijskim i ostalim lokalnim organizacijama stranke. Prema informacijama iz HDZ-a ti bi se izbori mogli održati u rujnu.

Pobijedi li i na tim izborima struja koja podržava Plenkovićev umjereni HDZ, stvorit će se uvjeti za najvažniju promjenu HDZ-a, a to je razbijanje klijentelizma.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2021 04:42