ZNANSTVENA EKSPERTIZA

Što se točno dogodilo na Istu? Podudarilo se nekoliko pojava, ali za ovoliku štetu bilo je presudno nešto drugo

Može li se ta pojava predvidjeti kako bi se možda spriječile neke veće štete?
Plimni val na Istu
 Privatni Album/slobodna Dalmacija

U ponedjeljak je otok Ist pogodio veliki plimni val koji mještani ne pamte još od 2007. godine. More se na tom otoku prvog dana tjedna podiglo za preko metar, a veću štetu spriječili su sami mještani koji su vrlo brzo shvatili što ih čeka, piše Slobodna Dalmacija.

- Čim se more polako počelo dizati oko 17.30 sati, pretpostavili smo da bi mogao doći plimni val. Potvrda nam je došla nakon što se more povuklo preko metra, pa je većina mještana, koja se našla doli, u škveru, počela stavljati barikade na vrata svojih kuća, skladišta, dućana i drugih objekata. Nakon toga uslijedio je novi val i more se podiglo preko jednog metra. Naglašavam kako ovo nije prvi put, nama se plimni valovi događaju skoro svake godine, no napominjem kako je ovo bio ipak jedan od većih koje pamtimo - kaže Ivan Segarić, zapovjednik DVD-a Ist te dodao kako je poplavljen park na ulazu u selo, vrtovi kuća najbližih moru, terasa jednog lokala je kompletno pomaknuta, zog je pun mora, putevi su prepuni mulja, dasaka, lišća...

- Prvo što smo napravili već u utorak ujutro bilo je čišćenje puteva da budu prohodni, a zatim smo ispumpali dvorišta i zog. Provjerili smo je li koji podrum poplavljen, no srećom, nije ni jedan. Mještani su ipak bili spremni, što mi je drago. U svakom slučaju, plimni val koji nas je zadesio bio je kratak, ali žestok, no sve je ispalo dobro kako je moglo biti - zaključio je Segarić.

DVD Ist i Mjesni odbor Ist zamolili su sve volontere da dođu na otok i pomognu im u sanaciji štete te se nekolicina odazvala, zajedno s zadarskim vatrogascima koji su stigli u pomoć kolegama s otoka.

No, nas je zanimalo zašto se ovakva pojava ponavlja iz godine u godinu i to baš na otoku Istu. Kontaktirali smo dr. sc. prof. Mašu Surić s Odjela za geografiju, koja, među ostalim, predaje Osnove oceanologije.

- Radi se o pojavi poznatoj pod nazivom meteotsunami koja je relativno česta na istočnoj obali Jadrana i čijim se proučavanjem bavi naš svjetski poznati stručnjak za meteotsunamije dr. sc. Ivica Vilibić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Meteotsunami je pojava naglog izdizanja morske razine (i preplavljivanja obale) uzrokovana preklapanjem, odnosno istovremenim utjecajem više meteoroloških i atmosferskih događaja – rekla nam je prof. Surić te pojasnila što se točno dogodilo u ponedjeljak na Istu.

image
Plimni val na Istu
Privatni Album/slobodna Dalmacija

- Konkretno, to popodne su se podudarili dolazak najviše plime (oko 17:30) i prelazak ograničenog područja niskog tlaka zraka preko našeg područja iz smjera jugoistoka prema sjeverozapadu. Snižavanje atmosferskog tlaka uzrokuje izdizanje morske razine (princip inverznog barometra) i kad se smjer kretanja atmosferskog poremećaja podudara s pravcem pružanja zaljeva dolazi do ‘ulaska’ vala u zaljev odnosno ‘naguravanja’ morske vode prema kopnu i poplavljivanja, ali uglavnom onda kad se to još preklopi i s dolaskom plime i zaljevskom oscilacijom (šćiga ili seš). Dakle, sve ove pojave su učestale, neke i svakodnevne, no tek se povremeno dogode istovremeno i uzrokuju ovakve intenzivnije događaje - jasna je prof. Surić.

image
Plimni val na Istu
Privatni Album/slobodna Dalmacija

Zanimalo nas je može li se ta pojava predvidjeti kako bi se možda spriječile neke veće štete?

- Dolazak meteotsunamija se može predvidjeti unutar nekoliko sati ako se ‘drže na oku’ svi ranije spomenuti parametri, posebno smjer i brzina kretanja atmosferskog poremećaja (niskog tlaka). Upravo je Institut za oceanografiju i ribarstvo imao znanstveni projekt uspostave mreže postaja kojima je zadatak prikupljanje meteoroloških i oceanografskih podataka s ciljem predviđanja i upozoravanja na pojavu meteotsunamija u Jadranu. Najava od npr. pola sata ili sat dovoljna je da se brodicama isplovi iz luke ili da se s obale sklone ljudi i dobra – zaključila je prof. Surić, piše Slobodna Dalmacija.

Događa li se to i na drugim otocima zadarskog arhipelaga?

- Isti atmosferski poremećaj prelazi preko svih otoka zadarskog arhipelaga i plima im nastupa više-manje istovremeno. Međutim, za ovakve ekstremne događaje i veću štetu, presudna je orijentacija uvale, odnosno njena otvorenost prema smjeru odakle dolazi atmosferski poremećaj. U zadarskom arhipelagu nekako je najizloženija uvala Široka na Istu koja je dodatno izložena i valu odbijenom od otoka Molata – pojasnila je prof. Maša Surić s Odjela za geografiju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. lipanj 2022 13:51