Predsjednik Sabora Gordan Jandroković najavio je da će se stav parlamentarne većine o kandidatu za predsjednika Vrhovnog suda, sucu Radovanu Dobroniću, znati za nekoliko dana. Vladajuća većina, tvrdi Jandroković, stav o njemu iznijet će nakon objave obrazloženja Opće sjednice Vrhovnog suda i nakon što se održi saslušanje kandidata na nadležnom saborskom Odboru za pravosuđe.
Obrazloženje Opće sjednice Vrhovnog suda objavljeno je u ponedjeljak poslijepodne, a kakav je stav parlamentarne većine o sucu Radovanu Dobroniću kojega Zoran Milanović predlaže za predsjednika Vrhovnoga suda mogli bismo doznati u četvrtak. Naime, Odbor za pravosuđe u četvrtak 13 sati održat će sjednicu na kojoj će saslušati svih petero kandidata koji su se javili na treći javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda i dati mišljenje o njihovim programima i životopisima. Iako formalno gledano Odbor daje mišljenje o svih pet kandidata, suštinski je bitno samo jedno - ono o sucu Radovanu Dobroniću kojega šef države Zoran Milanović predlaže za predsjednika Vrhovnog suda.
Pouzdan pokazatelj
Premda mišljenje Opće sjednice Vrhovnoga suda i Odbora za pravosuđe za Milanovića koji Saboru predlaže kandidata nisu obvezujućeg, već savjetodavnog karaktera, rezultat glasanja na Odboru za pravosuđe u četvrtak bit će prilično pouzdan pokazatelj ima li sudac Dobronić potrebnu natpolovičnu većinu saborskih ruku (najmanje 76) za izbor na čelo Vrhovnoga suda.
A već je poznato da Dobronić podršku Vrhovnoga suda nema. Na općoj sjednici Vrhovnoga suda održanoj prošloga tjedna, na kojoj je sudjelovao 31 sudac toga suda, pozitivno mišljenje dobio je samo jedan kandidat, sadašnji v.d. predsjednika Vrhovnoga suda Marin Mrčela. Njegovu kandidaturu na tajnom glasanju pozitivno je ocijenilo 29 sudaca, Dobronićevu samo 4 suca, dok ostali kandidati nisu dobili niti jedan glas.
Za razliku od prethodnog natječaja kad je Vrhovni sud objavio samo rezultate glasanja Opće sjednice (nikome nisu dali pozitivnu ocjenu), bez ijedne riječi obrazloženja negativnih mišljenja o kandidatima, Vrhovni je sud ovaj put u ponedjeljak popodne objavio pisana obrazloženja mišljenja o kandidatima.
U obrazloženju se navodi kako po mišljenju Opće sjednice Vrhovnoga suda samo plan rada suca Mrčele "poznaje i poštuje ustavnu i zakonsku ulogu predsjednika Vrhovnoga suda da nudi konkretne i realne mjere". Jedino je Mrčela, stoji u obrazloženju, "jasno, iscrpno i točno detektirao izazove s kojima se suočava Vrhovni sud u ovom trenutku i ponudio realna i izvediva rješenja kako se suočiti s rastućim priljevom predmeta u građanskoj grani sudovanja". U prilog Mrčeli Vrhovni sud navodi i da je prošao sve razine sudovanja, da dobro poznaje sve segmente suđenja, a kao Sessin zamjenik na Vrhovnom sudu i predsjednik Kaznenog odjela toga suda upoznao je rad drugih sudova i sudaca i rad predsjednika nižih sudova, a ističu da je doktor prava i docent na Pravnom fakultetu...
Dobronićevu kandidaturu Vrhovni je sud u obrazloženju "pokopao". Dobroniću zamjeraju što se u svom profesionalnom životu bavio "uskim segmentom trgovačkog prava pa u usporedbi s drugim kandidatima nema potrebnu širinu poznavanja svih izazova s kojima se suočavaju suci i sudovi u svim granama sudovanja u Hrvatskoj". Zamjeraju mu i što nema iskustva u rukovođenju, a posebno mu zamjeraju što u zadnjih nekoliko godina po njihovu mišljenju nije ispunjavao propisanu sudačku normu pa postavljaju pitanje kako bi on kao predsjednik najvišeg suda u državi od drugih sudaca mogao tražiti da ispunjavaju propisane rezultate rada.
'Ne smije preporučati'
Vrhovni sud zamjera Dobroniću i što "obezvređuje propisane norme" (tj. kritički ih preispituje, op a.) što je, kako tvrde, "protivno općem nastojanju da je potrebno povećati ažurnost i učinkovitost sudaca i sudova u Hrvatskoj".
Za Dobronićev program rada suci Vrhovnog suda u obrazloženju tvrde da on to zapravo i nije jer po njihovu mišljenju Dobronić ne daje nikakvu ideju o tome kojim mjerama namjerava na Vrhovnom i svim ostalim sudvima postići bolju učinkovitost.
Tvrde i da Dobronić u svom programu daje preporuke kako bi trebalo suditi u nekim vrlo uskim trgovačkim stvarima, a to je, ističu, ono što predsjednik suda ne smije raditi.