Prvo korona i #ostanidoma, a sad novi stres i nova radikalna promjena na koju se opet moramo ispočetka navikavati: povratak na posao.
U skoro dva mjeseca navikli smo se na život s epidemijom, na mjere fizičke distance i relativne socijalne izolacije, na rad od kuće i skučeni život u krugu obitelji. Za one koji su se uslijed ublažavanja epidemioloških mjera morali vratiti na posao to je novi stres. Istraživanja na Zapadu su pokazala da otprilike svaki drugi ispitani od izbijanja pandemije izražava višu razinu anksioznosti. A ako ste već u strahu, svaki izlazak iz kuće može postati podvig.
Moguće je da ste izgubili samopouzdanje da ste u stanju obaviti nešto što vam je donedavno bila rutina, naprimjer sudjelovati na radnim sastancima - uživo - ili voziti se autobusom i tramvajem, kaže za BBC Nicky Lidbetter, šefica britanske udruge Anksioznost. Korona vas je natjerala da radikalno promijenite svoj život. I paradoksalno, što ste bili uspješniji u tome, to vam je sad teži povratak na staro.
Vrijeme za prilagodbu
Kanadski profesor psihijatrije dr. Steven Taylor tumači da su se ljudi trudili urediti svoje gnijezdo, udobnu ljušturu u kojoj će se osjećati ugodno i zaštićeno. “Ironija je u tome da to može izazvati probleme, ljudi su mogli previše zavoljeti svoj život u lockdownu tako da se sada boje izlaska van”, kaže dr. Taylor, autor knjige “Psihologija pandemije”.
Klinička psihologinja Melissa Norberg kaže da se, na osnovu ranijih pandemija, može očekivati da će nam ponovno trebati mjesec ili dva za prilagodbu. “U redu je osjećati se nesigurno. U redu je osjećati se pod stresom. Preživjet ćete”, poručuje australska psihologinja. Ista pravila i isti savjeti koji su vrijedili kad smo se zatvorili u kuću vrijede i sada: nemojte biti prestrogi prema sebi, ne očekujte previše. Važno je znati da nam treba vremena da bismo prihvatili izmijenjeni način života i da se ponovno počnemo osjećati dobro.
Dok su neki jedva dočekali povratak na “novo normalno”, ukidanje ograničenja mnogima stvara osjećaj strepnje i nelagode. Je li dovoljno sigurno? Poruke nadležnih su proturječne, kod nas i u Velikoj Britaniji. Dio ljudi je i dalje preplavljen strahom, dio nas tuguje zbog onoga što smo otkrili u izolaciji, a sad to moramo napustiti, piše Celina Ribeiro u The Guardianu. Život u kućnoj izolaciji nekima je donio olakšanje od stresa modernog života, upozorava australski profesor sociologije Roger Patulny. I njima je sada teško natrag.
I za nas koji smo dovoljno privilegirani da i dalje imamo posao, povratak u normalu je uznemirujuć, piše Guardian. Mnogi od nas ne žele jednostavan povratak na staro: želimo početi ispočetka. Ne želimo oporavak, nego nastavak istraživanja novih mogućnosti što nam je otvorila korona. Čak 60 posto zaposlenih tijekom lockdowna razmišljalo je o promjeni karijere, pokazalo je jedno istraživanje u Kanadi.
Zašto ste morali proći kroz svu onu dramu u ožujku, ako ćete se vratiti u isti stres i istu dosadu? Razni autori, psiholozi i coachevi, pozivaju vas ovih dana da novu promjenu iskoristite kao mogućnost da postavite prioritete i iskoristite diskontinuitet kako biste promijenili ono što možete.
Grižnja savjesti
Normalno je željeti povratak u rutinu, jasna očekivanja i razumljiva pravila ponašanja, piše dr. Allison McWilliams za Psychology Today. Želimo ponovno svoj osjećaj stabilnosti i sigurnosti, ali to ne znači da želimo doslovno isti stari život. Kako to ističe Brandon Ambrosino za BBC, želja da se “vratimo u normalu” sadrži istovremeno zahtjev za velikim promjenama. Samo dijelom se želimo vratiti na staro: želimo da stvari budu iste, ali također želimo da budu i drugačije.
Npr., želim ponovno putovati, ali bez grižnje savjesti da time uništavam okoliš “na destinaciji”.Budite voljni raditi drugačije, poručuje dr. Allison McWilliams.