Predsjednik Vlade Andrej Plenković potvrdio je kako će Vlada napraviti sve što može kako bi se o 'Lex Agrokoru' raspravljalo već u petak na sjednici Vlade, piše N1.
- Vlada i država imaju odgovornost pronaći zakonsko rješenje za sistemski velike tvrtke kada se one nađu u nekakvim problemima. Želimo da Uprava i kreditori nađu rješenje koje bi dovelo do rješavanja obaveza prema dobavljačima, novih prihoda i sigurnosti zaposlenika. Ipak, težimo i zakonskom okviru koji bi poslužio kao plan i okvir ako dođe do drugog scenarija. Učinit ćemo sve da zakonski prijedlog bude spreman do sjednice Vlade u petak - rekao je premijer Plenković, piše N1.
Na pitanje je li ovaj zakon zapravo miješanje države u slobodu poduzetništva, premijer je kazao kako Ustav štiti vlasništvo i slobodu poduzetništva.
- Mi ćemo napraviti sve da ovaj zakon bude u skladu s Ustavom. Gledaju ga stručnjaci za to područje, ali imamo odgovornost za zaštitu gospodarstva i financijskog sustava. Većina zemalja EU je u sličnim situacijama posezala za zakonskim rješenjima - rekao je Plenković.
Smatra kako u intervenciji države u slučaj Agrokor nema ništa sporno.
- Nije ništa sporno. Ako želite da Vlada ne radi ništa i ode na godišnji odmor do lokalnih izbora, možemo pustiti stvari stihiji pa ćemo vidjeti kako će to završiti - rekao je Plenković.
- U hrvatskom pravnom i političkom sustavu Vlada predlaže zakone, a donosi ih Sabor. Svi koji žele pridonijeti kvalitetnim rješenjima to će imati priliku u raspravi u Saboru. Ako bude konstruktivnih rješenja možemo biti otvoreni za to, ali sada stručnjaci rade na tekstu koji bi bio važan ne samo za jednu kompaniju - zaključio je Plenković.
Na"Deklaraciju o zajedničkom jeziku" ne treba trošiti riječi
Plenković je u srijedu izjavio da se o "Deklaraciji o zajedničkom jeziku" na ozbiljan način uopće ne treba trošiti riječi, podsjetivši da je hrvatski jezik definiran Ustavom RH i jedan od službenih jezika Europske unije.
- Kako bih to podržavao? Tko to može podržati u Hrvatskoj? - odgovorio je protupitanjem premijer na marginama konferencije o podršci razvoju Centara kompetencije u organizaciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta upitan podržava li "Deklaraciju o zajedničkom jeziku".
- Hrvatski jezik je jezik Republike Hrvatske definiran našim Ustavom. Hrvatski jezik je jedan od službenih jezika EU. Za mene je to jedino bitno. O nekim neformalnim inicijativama mislim da na ozbiljan način ne moramo uopće trošiti riječi - rekao je Plenković.
Deklaraciju je sastavilo 30 stručnjaka različitih struka tijekom konferencije "Jezici i nacionalizmi" koja se od travnja do studenoga prošle godine održavala u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu. Deklaracija će biti predstavljena 1. travnja te dostupna za potpisivanje na web stranici projekta www.jezicninacionalizmi.com.
Prgomet i lista HDZ-a u Zagrebu ostvarit će izvrstan rezultat
Plenković je ustvrdio da će HDZ-ov kandidat za zagrebačkog gradonačelnika Drago Prgomet i lista stranke za zagrebačku Gradsku skupštinu ostvariti izvrstan rezultat na lokalnim izborima u svibnju.
Premijer je na marginama konferencije o podršci razvoju Centara kompetencije na novinarski upit komentirao predizborne ankete po kojima neovisna saborska zastupnica i članica Kluba zastupnika HDZ-a Bruna Esih, koja se kandidira za zagrebačku gradonačelnicu, kotira bolje od HDZ-ova kandidata Prgometa.
- Kandidat HDZ-a je Drago Prgomet. On će ostvariti izvrstan rezultat, kao i lista HDZ-a za Skupštinu. Ostalim kandidatima želim sreću - kratko je rekao šef HDZ-a.
Brexit: Hrvatska će imati najmanje posljedica
Hrvatska je članica koja će imati najmanje posljedica od izlaska Velike Britanije iz Europske unije, rekao je Andrej Plenković.
- Hrvatska je članica koja će imati najmanje posljedica od izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije, to su pokazale i naše analize i analize Europske komisije. Najviše zato jer smo najkraće u uniji - rekao je Plenković na marginama konferencije o podršci razvoju centara kompetencije (CEKOM).
Britanska premijerka Theresa May aktivirat će u srijedu članak 50. Lisabonskog ugovora o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije i time službeno pokrenuti dvogodišnju proceduru razdruživanja.
May će, kako se očekuje, oko podneva po mjesnom vremenu izvijestiti britanski parlament da je predano njezino pismo predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku kojim ga se službeno obavještava da je Ujedinjeno Kraljevstvo nakon više od 40 godina odlučilo napustiti Europsku uniju.
Tusk će u roku od 48 sati poslati ostalim državama članicama nacrt smjernica za pregovore s Londonom. Svoja stajališta o tome iznijet će na Malti gdje će sudjelovati na kongresu Europske pučke stranke (EPP). Smjernice za pregovore moraju odobriti šefovi država i vlada 27 država članica na summitu 29. travnja u Bruxellesu. Glavni pregovarač s europske strane bit će Francuz Michel Barnier, a s britanske David Davis.
Sve države članice će biti uključene u izradu smjernica, kazao je Plenković.
Pregovori će započeti kada države članice u Vijeću u svibnju formalno odobre pregovarački mandat, gotovo godinu dana nakon referenduma 23. lipnja 2016. na kojem su Britanci s 52 posto glasova odlučili da žele napustiti EU.
- To je dosad neviđen scenarij - kazao je hrvatski premijer.
- To je proces koji će po ugovoru trajati dvije godine, ali nitko u ovom trenutku ne može reći hoće li se taj proces završiti do tada i kakvu će vrstu ugovornog odnosa ili uopće statusa imati Ujedinjeno Kraljevstvo nakon što izlazak bude gotov - rekao je Plenković.
- U svakom slučaju ja tvrdim da je taj referendum bio jedna velika, krupna pogreška. Britanci su dopustili da im manipulatori, oni koji govore neistine, kao što je Nigel Farage i njemu slični, kontaminiraju javni prostor i da uvjere većinu Britanaca da je bolje izaći nego ostati, a imali su izuzetno dobar status i mnoge koristi. To je velika pogreška od koje će najviše negativnih posljedica imati sama Britanija - naglasio je Plenković.
Kazao je i kako pet scenarija budućnosti Unije koje je nedavno iznio predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker nije ponuda od kojih će se izabrati jedna.
- Njegovih pet scenarija je realna analiza i podloga za daljnje rasprave na temelju detaljnih i analitičkih dokumenata koje će EK pripremati sljedećih mjeseci - rekao je Plenković.
Naglasio je kako je za Hrvatsku mnogo važnija nedavno usvojena Rimska deklaracija u kojoj se navodi da se želi ostvariti Europa koja je sigurna, prosperitetna, socijalna i globalno relevantna.
Premijer nije zabrinut Europom više brzina.
- Europa više brzina postoji godinama, najpoznatije su eurozona i šengenski prostor - rekao je i dodao kako Hrvatska nastoji ispuniti kriterije da uđe u oba prostora.
- Važno je da proces integracije onih zemalja koje su ambicioznije bude uključiv, da se to ne pretvori u scenarij u kojem oni koji su utemeljitelji, koji su veliki, moćni, imaju nekakav uži krug i vode Europu u jednom smjeru, a mali se kasnije priključuju ili ne priključuju. Dakle, poanta je u uključivosti. A to smo ostvarili u Rimskoj deklaraciji, uz značajnu ulogu nacionalnih država, nacionalnih parlamenta i provedbu načela supsidijarnosti - zaključio je Plenković.