Hrvatski predsjednik Zoran Milanović objavio je u petak da će se kandidirati za moćniju funkciju premijera, piše Reuters i opisuje to "neočekivanom" odlukom, dok slovenski STA navodi da bi to moglo značajno izmijeniti situaciju zbog njegove popularnosti u anketama javnog mnijenja.
Milanović će se kandidirati na predstojećim izborima kao nositelj liste SDP-a u prvoj izbornoj jedinici, o čemu su on i predsjednik SDP-a Peđa Grbin izvijestili na konferenciji za medije, a Milanović je najavio pobjedu i formiranje Vlade nacionalnog spasa.
Izbori za parlament sa 151 mjestom održat će se 17. travnja, najavio je ranije u petak Milanović.
On je, ističe Reuters, socijaldemokrat i populist, a predsjednički mandat istječe mu u veljači 2025. i bio je u sukobima s Andrejem Plenkovićem, a njegova najava da će se kandidirati za premijera bila je neočekivana.
Milanović i Plenković često su se prepirali oko javnih i ekonomskih politika, popunjavanja upražnjenih mjesta i načina borbe protiv pandemije covida-19. Često su se vrijeđali i odbijali susrete, dodaje Reuters.
Slovenska novinska agencija STA pozvala se na najnovije istraživanje javnog mnijenja koje je prije nekoliko dana objavila hrvatska televizija RTL, a koje je pokazalo da HDZ i dalje ima najveću podršku.
Da su izbori bili početkom ožujka, za njih bi glasalo 26,5 posto birača. SDP bi dobio 17,9 posto glasova, Most 7,9 posto, Možemo! 7,8 posto, a Domovinski pokret 7,7 posto.
No STA ističe da će Milanovićev izlazak na izbore značajno "promiješati karte na hrvatskom političkom parketu" jer je aktualni predsjednik prema istraživanjima javnog mnijenja najpopularniji hrvatski političar.
Srbijanska novinska agencija Beta objavila je da je dio stranaka, uglavnom ljevice i centra, pozdravio Milanovićevu odluku o izlasku na izbore na kojima će se suprotstaviti aktualnom premijeru i predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću i da je Milanović Plenkoviću bio glavni kritičar u cijelom mandatu.
Brojni analitičari istaknuli su u prvim reakcijama da Milanović preuzima rizik, ali i da daje vjetar u leđa opoziciji koja je bila gotovo bez šanse na parlamentarnim izborima.
Neki ga kritiziraju pošto smatraju da je prvo trebao odstupiti s mjesta predsjednika države, ističe Beta.