RAVNOPRAVNOST

Stranke koje 2017. nisu imale četrdeset posto žena na listama još nisu kažnjene

Zabrinjavajuće je da je, temeljem prijava desnih stranaka, njemački sud odredbe o obaveznoj zastupljenosti žena proglasio neustavnima
Višnja Ljubičić
 Goran Mehkek/Cropix

Ustavni sud njemačke pokrajine Brandenburg donio je odluku da je izborni zakon koji je u Brandenburgu ove godine stupio na snagu, a koji političkim strankama nalaže da na stranačke liste za pokrajinske izbore moraju staviti jednaki broj muškaraca i žena, nije ustavan. Argument je da takav zakon može pojedine kandidate, ali i čitave stranke, staviti u podređeni položaj te da zadire u njihovo pravo da kandidiraju za izbore svoje najbolje kandidate. Ovakva je odluka njemačkog suda zabrinjavajuća, smatraju borci za ljudska prava.

Sankcije do 50.000 kn

Naime, takve su odredbe uvrštene u izborne zakone brojnih zemalja kako bi se postigla što veća ravnopravnost spolova u politici. Takve norme ima 60-tak zemalja u svijetu, a minimalna propisana zastupljenost jednog spola kreće se između 30 i 50 posto. U Hrvatskoj je takva odredba na snazi od 2008. i traži najmanje 40 posto zastupljenosti jednog spola na listama. Kao sankciju za kršenje zakonske odredbe većina zemalja predviđa odbacivanje kandidacijskih lista, a dio novčane kazne za predlagatelje. Hrvatska se odlučila za financijsko kažnjavanje, a globa iznosi 50.000 kuna.

Ocjenu ustavnosti u Njemačkoj su tražile dvije desne stranke, Alternativa za Njemačku (AfD) te ekstremno desna Nacional-demokratska stranka Njemačka (NPD), čija zabrana relativno nedavno već drugi put nije prošla na njemačkom ustavnom sudu.

Takav zakon je i u saveznoj pokrajini Tirinškoj proglašen neustavnim, što bi moglo utjecati na slične zakonske inicijative koje su u nekoliko saveznih zemalja pokrenule lijeve stranke.

I u Hrvatskoj predstavnici desnih stranaka smatraju da je postojeće zakonsko rješenje, kako kaže Zlatko Hasanbegović, licemjerno.

- Do poželjnog cilja želi se doći tako da se u provedbi ispunjava forma. Žene se nađu na lošim mjestima na listi. A na listama trebaju biti najkvalitetniji ljudi, pa makar to bile sve žene ili obrnuto. Ali sve je ovo dio političkog trenda, političke korektnosti. Posljedica je stvaranje lobističkih skupina po strankama. Ne treba nitko biti privilegiran ni diskriminiran po spolu - smatra Hasanbegović i kao eklatantni primjer gaženja Zakona navodi saborski Odbor za ravnopravnost spolova. - Jedini sam muški član tog Odbora, i to zato što sam inzistirao na tome. Bio je običaj da u tom odboru budu samo žene - istaknuo je Hasanbegović.

Mirela Ahmetović iz SDP-a kaže pak da njoj kvote ne trebaju, ali je stanje u društvu takvo da ovakve odredbe doprinose rodnoj ravnopravnosti. - Definitivno nisu rješenje, to je nametanje ravnopravnosti, ali mi ravnopravnost moramo živjeti i doći do toga da se društvo neće ni osvrtati i pitati jesmo li muškarci ili žene - zaključuje SDP-ova saborska zastupnica.

Nadziranje zakona

Unatoč zakonskoj regulativi, u Hrvatskoj je situacija takva da je u praksi poštivanje zakonske norme o zastupljenosti spolova na listama stvar dobre volje političkih stranaka. Državno izborno povjerenstvo po Zakonu o ravnopravnosti spolova obavještava Državno odvjetništvo i pravobraniteljicu o slučajevima nepoštivanja kvote na listama. DORH treba pokretati prekršajne postupke, a pravobraniteljičina je uloga nadziranje provedbe zakona.

- Pravobraniteljica je u više navrata od DORH-a zatražila izvješća o provedbi prekršajnih sankcija nakon provedbe političkih izbora. Nakon provedbe lokalnih izbora 2017. od DORH-a smo u četiri navrata zatražili dostavu informacija o prekršajnim postupcima protiv predlagatelja kandidacijskih lista koji na tim izborima nisu poštivali načelo ravnopravnosti spolova - kažu u uredu pravobraniteljice Višnje Ljubičić. Odgovor nikada nije stigao, niti je pokretanje prekršajnih postupaka zbog kršenja Zakona o ravnopravnosti spolova ušlo u godišnje izvješće DORH-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2020 12:48