Baka iz Drniša, koja je navršila 113 godina, nalazi se na aktualnom popisu birača, što samo po sebi ne bi bilo čudno. Međutim, prema podacima iz popisa stanovništva 2011., najstarije stanovnice Hrvatske bile su dvije žene i obje su imale 106 godina. Jedna od njih, baka Ljubica, nekoliko mjeseci nakon popisa je preminula. Dakle, bakica iz Drniša je blago rečeno sumnjiva, a velika je vjerojatnost, smatraju u Ministarstvu uprave, da i ne postoji!
Najgore uz meku granicu
Nije ona jedina. U tom gradiću u Dalmatinskoj zagori, koji broji 8717 birača, čak je osam osoba starijih od 100 i 92 osobe u dobi između 90 i 100 godina. Podatak je upitan pa policija ovih dana češlja kuću po kuću kako bi provjerila postoje li te osobe. Zapravo, najveći je problem što čak 1036 birača ima nevažeće osobne iskaznice, što je s obzirom na broj birača 11,8 posto. Prosjek broja građana Hrvatske s nevažećom osobnom je osam posto. To je brzo riješeno na način da je tih 1036 osoba izbrisano s popisa birača. Ako žele glasati na bilo kojim budućim izborima, upozorava ministar uprave Arsen Bauk, neka što prije naprave važeće osobne iskaznice. Naravno, ako za to imaju uvjete, odnosno ako žive u Hrvatskoj ili imaju dvojno državljanstvo.
Kada smo već na primjeru Drniša, a to je slučajno jer najgori su nesrazmjeri između broja birača i broja građana Hrvatske u mjestima koja se nalaze uz granicu s BiH, navest ćemo još delikatnije podatke koji podsjećaju na SF i horor filmove u kojima se ljudi pojavljuju i nestaju u točno određeno vrijeme ili, pak, po potrebi dižu iz mrtvih.
Nemaju osobnu
Dakle, nisu problem samo ljudi: od ukupno 434 ulice u gradu, službeno ih ne postoje 24, a broj birača koji su prijavljeni u tim nepostojećim ulicama je 483! Nadalje, broj birača prijavljenih na nepostojećim kućnim brojevima postojećih ulica je 635. Kada se sve zbroji, ispada da od 8717 birača sa zadnjeg popisa, u ovom trenutku ne bi moglo glasati njih 2154! Pod uvjetom da bakica od 113 godina i ostalih sedmero starijih od 100 postoje. Ipak, neki će od svih tih upitnih birača, vjeruje se, dokazati svoje glasačko pravo pa bi realno moglo biti oko 7000 birača.
Drniš tu nije iznimka. To pokazuje podatak da od 47.319 ulica u državi, službeno ne postoji čak 2028 u kojima navodno stanuje 88.800 birača. Nadalje, u Hrvatskoj je 285.216 birača s neispravnim osobnim iskaznicama i 285.216 prijavljenih na nepostojećim kućnim brojevima.
- Na lokalne izbore u proljeće doći će velik broj ljudi koji će se iznenaditi da ih više nema na popisu birača. E sada, hoće li građani ove države taj podatak prihvatiti pozitivno ili negativno, to je na njima. Ali red ću uvesti po svaku cijenu. Neće se stići do lokalnih izbora riješiti sve nepravilnosti, ali je velika vjerojatnost da ćemo to učiniti do parlamentarnih izbora, sviđalo se to nekome ili ne - poručuje Bauk, podsjećajući da je čak i HDZ, unatoč nekim kritikama, podupro Zakon o registru birača, koji je Sabor potvrdio 14. prosinca prošle godine.
S druge strane, u tom istom Drnišu, prema podacima MUP-a, prijavljeno prebivalište ima velik broj mlađih punoljetnih osoba, onih u dobi od 18 do 22 godine, koje nemaju osobnu iskaznicu!
Mrtvi, a živi
- Kako mogu biti na popisu birača ako nemaju osobnu iskaznicu? S obzirom na to da oko Drniša ima puno srpskih sela, vjerojatno su otišli živjeti u Srbiju ili BiH, a u Hrvatsku mogu doći glasati jer možda imaju doživotno važeću osobnu iskaznicu - smatra Bauk, ministar uprave, koji se, sudeći po gomili nelogičnosti na koje je naišao, odlučio žestoko obračunati sa starom hrvatskom boljkom - očitim nesrazmjerom između broja birača i broja onih koji imaju prebivalište prijavljeno u Hrvatskoj. Birača s prebivalištem u Hrvatskoj i važećim osobnim iskaznicama ima 3,750.000, a prema sadašnjem popisu ih je 4,100.000. Dakle, sumnjivo je najmanje 340.000 osoba!
Sve te osobe su tijekom ljeta i jeseni provjeravali djelatnici MUP-a, a uskoro, možda već idući tjedan, policija će podatke proslijediti Ministarstvu uprave te će se na osnovi toga izraditi relaniji popis birača za predstojeće izbore. Nisu problem samo “šverc birači” nego neusklađenost ministarstava i institucija.
- Kod nas je 13 stanovnika Drniša mrtvo, a prema bazi podataka MUP-a još su živi - navodi primjer ministar Bauk.
Sljedeći ministrov korak prema izradi što točnijeg popisa stvarnih birača je sređivanje Registra prostornih jedinica po kojima bi se birači identificirali.
Kućni brojevi
Cilj je, kaže, da taj registar vodi i obnavlja Državna geodetska uprava, a ne čak 106 ureda jedinica lokalne uprave kako je bilo do sada, što je otvaralo prostor za manipulacije.
- Ako su po tom principu red u popis birača mogle davno uvesti Slovenija i Srbija, možemo i mi. Kod njih je već godinama sve vezano na registar prostornih jedinica - napominju u Ministarstvu uprave.
Uloga MUP-a bi, dakle, ostala samo na tome da dodjeljuje adrese koje su u Registru prostornih jedinica, kako se nepostojeće ulice i kućni brojevi ne bi nastavili množiti.
Ustavni sud podržat će Zakon o registru birača
Sastavljanje popisa birača prije svakih izbora na osnovi predloženog Zakona o registru birača, doznajemo iz visokopozicioiranih izvora, neće pasti na Ustavnom sudu jer ne diskriminira niti zadire u privatnost osoba ništa više nego do sada, a omogućuje pravednije dodjeljivanje prava glasa i, posljedično, pravednije rezultate izbora.
U prijedlogu Zakona predviđen je i institut aktivne registracije kojim svi hrvatski državljani koji žive u inozemstvu, a žele glasati, svoje biračko pravo mogu ostvariti tako da se registriraju u diplomatsko-konzularnom predstavništvu u kojem žele ostvariti svoje biračko pravo.