Samo u Istri “ubila” je 65 hektara vinograda, a na listi za krčenje trenutačno je 25 ha. Ništa bolja situacija nije ni u vinogradima sjeverozapadne Hrvatske, jer su ove dvije regije najugroženije pojavom zlatne žutice - neizlječive bolesti vinove loze koja je u Hrvatsku ušla na mala vrata 2009. godine, ali se iz godine u godinu progresivno širi po Istri, Zagorju, ali i Srijemu.
Ogromna šteta
Trenutačno je na području deset županija u opasnosti 1400 hektara vinograda, dok sigurnosno područje kojemu prijeti opasnost širenja bolesti obuhvaća 3000 hektara.
Prijenosnik bolesti je američki cvrčak koji je u Hrvatsku vjerojatno ušao preko uvoznog sadnog materijala. Već do sada je utvrđena šteta na vinogradima ogromna, jer se prema nalogu inspekcije svaki vinograd sa 30 posto oboljelih trsova mora iskrčiti. Budući da je trošak krčenja oko 10.000 eura po hektaru, istarske vinogradare zlatna žutica do sada je samo u tom segmentu oštetila za 900.000 eura.
Vinogradi u okolici Iloka
- Krčenje vinograda ide na račun vlasnika. Država nije predvidjela nikakvu naknadu štete, žali se Milan Antolović, pročelnik Uprave za poljoprivredu Istarske županije.
- Vlasnici su do sada obnovili 1/3 vinograda, a ako znamo da novi nasad po hektaru stoji 25.000 eura, i kada to zbrojimo s troškom krčenja, jasno je da vlasnici gube 35.000 eura po hektaru, kazao je Antolović.
Akcijski plan
Iako se već godinama zna da je riječ o najopasnijoj bolesti vinove loze u Europi, Ministarstvo poljoprivrede tek je u lipnju ove godine donijelo Akcijski plan za suzbijanje zlatne žutice. Za mnoge vinogradare prekasno, a kada je riječ o naknadi štete, situacija je ostala ista, jer nje i dalje nema. Još veći problem su zapušteni vinogradi jer su upravo oni legla američkog cvrčka. U Istri je 300 hektara takvih vinograda, i to u vlasništvu države. Akcijski plan predviđa i praćenje američkog cvrčka pomoću žutih ljepljivih ploča, kao i njegovo suzbijanje tretiranjem. No, stručnjaci iz tvrtke ABC Consulting iz Virovitice, odlučili su sami istražiti pojavnost bolesti i ponuditi rješenja.
Goran Tkalčec i djelatnici tvrtke ABC Consulting pokreću bezpilotnu letilicu koja snima područje vinograda
- Akcijski plan ne riješava problem, jer je postupak dug, a analize skupe. Konačno, problem bi se morao riješiti u jednoj godini, a to na je ovim Planom neizvedivo, kazao je Goran Tkalčec, direktor tvrtke koja je na području Lovasa i Iloka bespilotnom letjelicom obavila snimanje 120 hektara vinograda.
Rješenje je preventiva
- Cilj je detektirati žuticu vinove loze iz zraka, tako da obuhvatimo svaki zaraženi trs. Time ćemo omogućiti svakom poljoprivredniku da otkloni samo bolesne trsove, a ne cijeli vinograd. Prednost je to što u kratkom roku možemo obuhvatiti veliko područje, i to vrlo precizno, kazao je Tkalčec, dodavši kako ovom tehnologijom, koju u Hrvatskoj još nitko nije koristio, dnevno mogu obraditi do 2000 hektara.
Djelatnici tvrtke ABC Consulting pokreću bezpilotnu letilicu koja snima područje vinograda
- Situacija je preozbiljna, i ako se brzo ne reagira, moglo bi doći do devastacije vinograda u cijeloj Hrvatskoj. Zato smo tražili od Ministarstva da se jače aktivira u pronalasku rješenja, izjavio je Tomislav Panenić, šef saborskog Odbora za poljoprivredu. Država, ističe Panenić, pod hitno mora riješiti problem zapuštenih vinograda, dodavši kako se brojni vinogradari “zbog loše tržišne cijene i pojave bolesti ispisuju iz upisnika, a vinogradi propadaju i postaju legla zaraze.”
- Rješenja moramo imati na stolu što prije, kako bi se do 1. 4. 2018. i početka vegetacije moglo reagirati. U protivnom ćemo za 3 godine imati situaciju kao prije 130 godina, kada je ovdje došla filoksera i opustošila vinogorja, dodao je Antolović. Docent Mate Drenjančević sa Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku kaže da je problem riješiv.
Djelatnici tvrtke ABC Consulting pokreću bezpilotnu letilicu koja snima područje vinograda
- Regija Burgundija već 70-tak godina živi sa zlatnom žuticom. Preventivom se može učiniti mnogo. Osim vinove loze, domaćini američkom cvrčku su joha i pavitin, tako da i njih ciljano treba uništavati da bi se smanjila mogućnost razmnožavanja vektora, istaknuo je docent Drenjančević, dodavši i da bolest, ako se ne djeluje na vektora, u roku od pet godina uništi cijeli vinograd.