Stručna konzultantica Zvjezdana Blažić održala je glavnu uvodnu prezentaciju u kojoj se osvrnula na postignute rezultate Strategije.
- Većinu analiza i podloga za Strategiju poljoprivrede, koju je Hrvatska donijela 2022. godine, zapravo je 2019. i 2020. izradila Svjetska banka. Pokazatelji su, dakle, još iz tog razdoblja i, kao što je državni tajnik rekao, jako puno toga se otad zaista promijenilo - rekla je Blažić uvodno.
- Vrijednost poljoprivredne proizvodnje jedan je od elemenata koji su istaknuti kao središnji cilj: do 2030. godine trebali bismo ostvariti vrijednost od četiri milijarde eura. Kada pogledamo ostvarenje do 2025., vidimo da zapravo imamo relativno male stope godišnjeg rasta. U razdoblju od 2022., odnosno u posljednje tri godine, rast iznosi 0,5 posto. Dakle, vrijednost poljoprivredne proizvodnje raste vrlo sporo - istaknula je stručna konzultantica i dodala da imamo negativne trendove u dijelu količinske proizvodnje svinja, goveda, trajnih nasada...
- Naša je Strategija utvrdila vrlo ambiciozan cilj povećanja produktivnosti rada za 60 posto do 2030. godine. Ja bih rekla da to nije jedini način za utvrđivanje produktivnosti. Postoji, naravno, velik broj indikatora koje prati i Zajednička poljoprivredna politika, a s druge strane tu je i produktivnost po hektaru svih naših kultura. No ovaj indikator prati Strategija i mi tu zapravo možemo reći da imamo kontinuiran, ali vrlo blag rast produktivnosti - napomenula je Blažić.
Što se tiče prihoda po godišnjoj jedinici rada, imamo pad od dva posto u odnosu na lani, a Europa je rasla više od devet posto.
- Ono što je zabrinjavajuće jest da, rekla bih, prosječna veličina gospodarstva pada. To bih povezala i sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, o kojem je državni tajnik govorio, gdje smo zaista dopustili da se poljoprivredne površine i dalje usitnjavaju unutar postojećih poljoprivrednih gospodarstava. Jedan od indikatora koji se prati, odnosno jedan od ciljeva, odnosi se i na mlade poljoprivrednike, odnosno dobnu strukturu. Znamo da imamo izuzetno nepovoljnu dobnu strukturu, pri čemu je više od 50 posto poljoprivrednika starije od 60 godina. Uvođenje mladih stoga je nužnost, kao i sukcesija poljoprivrednih gospodarstava od strane mladih - rekla je Blažić.
Kad je riječ o navodnjavanju, Hrvatska je s tri posto na začelju EU, dok je energija iz bioplinskih postrojenja jako pala, više od 20 posto u posljednjih nekoliko godina, a trebala je rasti.
- Kada govorimo o broju zaposlenih u proizvodnji hrane i pića, naše prehrambene industrije zaista imaju potrebu za automatizacijom, digitalizacijom i robotizacijom. Naravno, možda nema potrebe za povećanjem broja zaposlenih, nego upravo suprotno. Tako da su to podaci kod kojih vidimo da se ciljevi uopće ne ostvaruju.
Problem je naše proizvodnje i to što nema dovoljno proizvođačkih organizacija s kojima bi se moglo konkurirati na europskom tržištu
- Ukupno gledano, mi bismo trebali uskladiti stvarne potrebe i ciljeve. Mislim da ovdje, u ovoj dvorani, vjerojatno nema nikoga tko ne smatra da je glavni cilj hrvatske poljoprivrede povećati proizvodnju: i količinsku proizvodnju, i vrijednost proizvodnje i proizvodnju proizvoda dodane vrijednosti. Idemo prema novom strateškom planu i nadamo se da ovaj put nećemo biti toliko ambiciozni pa uzeti sve intervencije koje nam se nude, nego ćemo izabrati ono što je nama stvarno bitno i hitno, u to usmjeriti sredstva i onda vjerujem da rezultati neće izostati - naglasila je Blažić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....