Hrvatska je jedna od četiri države u kojoj će biti raspoređene strateške rezerve materijala i opreme Europske unije u slučaju kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje, objavila je danas Europska komisija.
Osim u Hrvatskoj, ove iznimno značajne rezerve za sigurnost i zdravlje stanovnika EU čuvat će se i u Francuskoj, Poljskoj i Finskoj. Riječ je o rezervama koje će uključivati protuotrove, detektore, zaštitnu opremu, pribor za dekontaminaciju, antibiotike, cjepiva, sedative, profilaktičke tretmane i specifičnu opremu za odgovor na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje. Ukupna vrijednost strateških rezervi je 545,6 milijuna eura.
Natječaj MUP-a
Prema neslužbenim informacijama, Hrvatska se u sklopu programa rescEU kandidirala da se dio strateških rezervi čuva na njenom teritoriju, gdje bi se nalazilo skladište sa zaštitnim odijelima, maskama i drugom zaštitnom opremom. Od ukupne vrijednosti zaliha u Hrvatskoj će biti uskladištena zaštitna oprema u vrijednosti od oko 50 milijuna eura.
Prema riječima sugovornika Jutarnjeg lista, projekt se treba realizirati u roku od 48 mjeseci, a nositelj njegove provedbe je MUP-Ravnateljstvo Civilne zaštite. Projekt nudi i značajnu priliku hrvatskim tvrtkama.
Naime, natječaje za nabavu strateških zaliha raspisivat će Ministarstvo unutarnjih poslova što će biti prilika domaćim tvrtkama za nove poslove. Nabavu strateških rezervi u potpunosti će financirati Europska komisija koja će njima i upravljati. No, bez obzira na to, prednost Hrvatske je da će u slučaju potrebe ova zaštitna sredstva biti na njenom teritoriju te brzo i lako dostupna njenim građanima. U ovom trenutku nije poznato hoće li se za skladištenje ovih rezervi graditi nova skladišta ili će se koristiti postojeća Civilne zaštite.
Ovo nije jedino skladište strateških rezervi EU koje će se nalaziti u Hrvatskoj. Europska komisija je 6. travnja prošle godine objavila informaciju o formiranju skladišta za opremu namijenjenu za dekontaminaciju ljudi, infrastrukture, vozila ii kritične opreme. Skladišta za područje cijele EU trebala bi se formirati u Njemačkoj, Španjolskoj i Hrvatskoj. Ovaj će projekt EU u potpunosti financirati sa 66,7 milijuna eura.
Ruska agresija
U uspostavljanju ovih četiriju zajedničkih skladišta zaliha sudjeluju i zdravstvena tijela Europske unije i tijela za civilnu zaštitu. Europski centar za koordinaciju odgovora na hitne slučajeve (ERCC) bit će tijelo preko kojeg će svaka država članica Europske unije koja to bude trebala moći zatražiti mobilizaciji i pristup ovim zalihama.
Ruska agresija na Ukrajinu i strah od mogućeg korištenja biološkog, kemijskog ili nuklearnog oružja svakako su imali utjecaj i na ovakve odluke EU kako bi potrebna medicinska oprema i protumjere bile dostupne na vrijeme. Ali u EU navode da građani mogu biti izloženi takozvanim CBRN agensima i zbog nenamjernih katastrofa kao što su incidenti u nuklearnim pogonima, curenje iz kemijskih postrojenja, prirodnih katastrofa ili terorističkih napada.
Flota od 12 aviona
Osim što će skladištiti strateške rezerve i opremu za slučaj kemijskih i nuklearnih prijetnji, Hrvatska sudjeluje i u mehanizmima kojima je cilj jačanje spremnosti za odgovor na požare. Prošle je godine Europska komisija financirala stavljanje na raspolaganje zajedničke protupožarne flote rescEU. Ta je flota bila na raspolaganju za reakcije u slučaju velikih požara.
Hrvatska će ove godine, uz Francusku, Grčku, Italiju, Španjolsku i Švedsku sastaviti novu flotu koja će biti na raspolaganju svim zemljama članicama za gašenje požara i zaštitu šuma. U toj će zajedničkoj floti biti ukupno 12 aviona za gašenje požara i jedan helikopter. Odluku o raspoređivanju ovih kapaciteta zajednički donosi Europska komisija i ove države članice.
Europska komisija nadogradila je mehanizam EU za civilnu zaštitu i uspostavila rescEU kako bi pomogla građanima u slučaju hitnih potreba. Stvorene su i zajedničke zalihe medicinske opreme, poljskih bolnica, planovi za evakuaciju i drugo. Sve financira Europska unija.
Zajedničkim zalihama EU želi izbjeći scenarije u kojima bi nekim građanima u pojedinim zemljama potrebna oprema i lijekovi bili dostupni, a drugima ne. Od pojave koronavirusa EU je uložila puno napora kako bi se osiguralo da u EU nema građana prvog i drugog reda kada je u pitanju pristup lijekovima, cjepivima i opremi koja je hitno potrebna. Zajednička nabava cjepiva protiv covida-19 bila je dobar primjer tome.
Ne samo rat u Ukrajini, nego i epidemije, poplave, potresi, oluje, veliki požari, ali i katastrofe koje uzrokuje ljudsko djelovanje i za koje niti jedna zemlja ne može uvijek biti sama spremna reagirati, dokazuje da je potrebno djelovati na zajedničkoj Europskoj razini.