Vlada je u saborsku proceduru sa sjednice u četvrtak uputila prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim se, kako je istaknuo ministar zdravstva Milan Kujundžić, unaprjeđuje primarna zdravstvena zaštita tako da se redefinira status i pozicija doma zdravlja kao nositelja zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite.
Ines Strenja-Linić (MOST nezavisnih lista) zatražila je zato stanku od deset minuta zbog prosvjeda liječnika, koji su od utorka pozivali tzv. "bijeli štrajk", u kojem će pacijente primati 'usporeno', svakog po 20 minuta, zbog čega nastaju gužve. Liječnici i danas štrajkaju s transparentima na Markovu trgu.
- Tražim stanku od deset minuta kako bi se konzultirali, u pripremi je prosvjed liječnika, jasno je zašto je Vlada sazvala sjednicu, da ne bi čuli što liječnici imaju za reći. Liječnici su prevareni - rekla je Strenja-Linić da bi je predsjednik Sabora Gordan Jandroković prekinuo i dao joj prvu opomenu. Nakon što je nastavila dobacivati iz klupe, dobila je i drugu opomenu i zabranu govora do kraja dana, piše N1.
Ines Strenja Linić
Kujundžić: Novi prijedlog uređuje i osnažuje preventivnu zdravstvenu zaštitu
Ministar zdravstva Milan Kujundžić inače ističe da se novim prijedlogom zakona uvodi načelo supsidijarnosti i načelo funkcionalne integracije, jasnije se zakonski određuje način i oblik organizacije djelatnosti primarne razine zdravstvene zaštite (sustav ordinacija), uvodi se primanje u radni odnos još jednog zdravstvenog radnika iste struke u ordinaciji, uvode se usluge specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, kao i dijela stacionarnih oblika te posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i dentalne zdravstvene zaštite koje obavljaju domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji.
Predloženim zakonom uređuje se i područje zdravstvenog turizma, osnažuje se preventivna zdravstvena zaštita, rješava se radno-pravni status zdravstvenih radnika - zakupaca u domu zdravlja koji obavljaju privatnu praksu na osnovi zakupa, uređuje se pružanje palijativne skrbi na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti u okviru djelatnosti domova zdravlja te na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti.
Predlaže se i restrukturiranje i racionalizacija bolničkog sustava tako da se uređuje veteranska bolnica, dodatno se definira specijalna bolnica koja može obavljati i pojedine djelatnosti specifične za opću bolnicu (osim hitne medicine), uvodi se nacionalna i sveučilišna bolnica te se uvodi mogućnost da Vlada može osnovati zdravstvenu ustanovu, za potrebe obrane i nacionalne sigurnosti, a na prijedlog ministra nadležnog za obranu i uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.
Također, uvodi se Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite, koji će obuhvaćati sve pružatelje zdravstvene zaštite te mogućnost nagrađivanja za natprosječne rezultate rada radnika koji obavljaju zdravstvenu djelatnost pružanjem zdravstvene zaštite u procesu dijagnostike i liječenja ili sudjelovanjem u dijelu zdravstvene zaštite obavljanjem dijagnostičkih, odnosno terapijskih postupaka koje bi se uredilo uredbom Vlade.
Prijedlogom zakona na primarnoj razini zdravstvene zaštite uvodi se tako sustav ordinacija te se postojeći sustav obavljanja zdravstvene djelatnosti na temelju koncesija mijenja u oblik privatnih praksi u ordinacijama bez vremenskog ograničenja na koji se daje koncesija, a kako bi se, stoji u obrazloženju prijedloga zakona, osigurao trajniji i sigurniji oblik pravnog statusa nositeljima djelatnosti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te se izjednačio položaj svih zdravstvenih radnika u privatnoj praksi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (dosadašnji zakupci i koncesionari).
Kujundžić drži da je predloženi zakona primjeren sadašnjem trenutku navodeći da je analizirano više od pet tisuća sugestija, primjedbi i kritika. "Vjerujem da smo napravili prijedlog zakona koji će u realnim okolnostima zadovoljiti sve dionike, uz određene manje proteste, jer su neki možda očekivali malo više", kazao je.
Vlada je u Sabor uputila i izmjene i dopune Zakona o lijekovima kojima se planira osigurati racionalizacija i financijska stabilizacija zdravstvenog sustava kroz reguliranje cijena lijekova koji se izdaju na recept, ističe Kujundžić.
Promjena važećeg normativnog uređenja predlaže se jer cijene novoregistriranih lijekova nisu definirane prilikom dolaska na hrvatsko tržište, već ih određuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje tek nakon što nositelj odobrenja podnese zahtjev za stavljanje lijeka na listu lijekova Zavoda.
Predloženim izmjenama uspostavio bi se novi sustav određivanja cijena lijekova na recept, tako da Agencija za lijekove i medicinske proizvode utvrđuje najvišu dozvoljenu cijenu lijeka na recept na hrvatskom tržištu, te izračunate cijene redovito objavljuje na svojim mrežnim stranicama, objašnjava ministar.
Istodobno bi se Zavodu omogućilo povoljnije ugovaranje cijena lijekova s nositeljima odobrenja za skupe inovativne lijekove, a time i uvrštavanje novih lijekova na listu lijekova Zavoda, koji bi postali dostupniji pacijentima.
Zdravstvenim ustanovama omogućila bi se, u slučaju potrebe, nabava i kupovina lijeka koji nije stavljen na listu lijekova Zavoda po definiranoj cijeni koja ne smije biti veća od najviše dozvoljene cijene lijeka izračunate od strane Agencije.
Premijer Andrej Plenković izrazio je nadu da će ove izmjene pridonijeti smanjenju cijene lijekova, a posljedično tome i manjim troškovima u zdravstvenom sustavu. (HINA)