ZAGREB - Stvar traje više od 20 godina, pa se već može govoriti o pravilu: kad god na izborima u ovoj zemlji pobijedi SDP, zakonske sankcije prema narkofilima i narkomanima se ublažavaju, a kad pobijedi HDZ, te se sankcije pooštravaju, piše Slobodna Dalmacija.
Proteklog tjedna svjedočili smo praktičnoj primjeni ovog političkog pravila: najnovije izmjene Kaznenog zakona o drogama, koje su ministar pravosuđa Orsat Miljenić i Vlada ovih dana poslali u Sabor i koje bi trebale stupiti na snagu od Nove godine, donose nam dekriminalizaciju konzumacije droga – pa bi posjedovanje malih količina droga prešlo iz kaznene u prekršajnu sferu – ali i nove rigorozne odredbe za one koji proizvode i trguju drogama, naročito ako to čine u neposrednoj blizini škola.
O tim zakonskim izmjenama razgovarali smo s našim poznatim stručnjacima za bolesti ovisnosti dr. Slavkom Sakomanom i dr. Robertom Torreom, psihijatrima iz KBC-a “Sestre milosrdnice” u Vinogradskoj ulici u Zagrebu.
– Ovo drastično povećanje kazni za dilanje oko škola izgleda mi kao neka histerija, s obzirom da oko škola baš i nema toliko dilanja koliko se misli. Ali pozdravljam ukidanje kaznenog progona za one koji posjeduju jedinične doze droga, to je dobra mjera – kaže dr. Torre.
Prevelike kazne
– Jedino smatram da su prekršajne kazne od pet do 20 tisuća kuna prevelike: ne zna čovjek što mu je bolje, dobiti četiri mjeseca zatvora uvjetno ili da platiti 20.000 kuna. Čak i da dobiješ najmanju kaznu, moraš raditi cijeli mjesec za jedan džoint. Mislim da bi trebalo spustiti i donju i gornju granicu te kazne, čak i za heroinske ovisnike, kao što bi trebalo jasno odrediti jediničnu dozu za osobne potrebe. Generalno mislim da ove mjere neće puno toga popraviti, ali će zbog povećanih kazni droga poskupjeti – smatra dr. Torre.
Njegov kolega dr. Slavko Sakoman, inače voditelj Zavoda za bolesti ovisnosti Klinike za psihijatriju zagrebačkoga KBC-a i voditelj referentnog centra Ministarstva zdravlja za ovisnosti o drogama, samo je djelomično zadovoljan predloženim zakonskim izmjenama.
– Promjene represivne politike, kako je to ministar opisao, generalno zvuče jako dobro. S jedne strane predlaže se zaštita ovisnika i konzumenata kao žrtava, a s druge strane kritička oštrica se usmjerava na kazneni progon onih koji drogu proizvode i prodaju, uz primjerenu zaštitu djece u školama. Međutim, imam jednu veliku primjedbu, a ona se odnosi na to što su predlagači zakonskih izmjena na nesuvisao način izbjegli reći zbog čega se nisu odlučili za zakonsko kvantificiranje droge koja je za osobne potrebe.
Naš sugovornik dodaje da je vrlo teško, osim u ekstremnim slučajevima izrazito velikih količina droge, utvrditi koja je stvarna nakana osobe zatečene s drogom: prodaja ili posjedovanje za vlastite potrebe.
Džoint ispred škole
– Netko kupi sto grama heroina jer je imao priliku da jeftino kupi dobru robu za sebe, a netko drugi će uzeti tri grama da ih preproda. I ovaj prvi će biti optužen za preprodaju, a drugi neće, premda je situacija ustvari obrnuta.
To se najčešće ne može odmah utvrditi, pogotovo ne na licu mjesta, a o tome ovisi hoće li osoba ići u prekršajnu ili kaznenu proceduru. Bojim se da će se na ovaj način stvoriti veliki prostor za špekulativno procjenjivanje, umjesto da se odmah u zakonu odredilo koje su količine svake droge dopuštene za osobnu upotrebu – smatra zagrebački stručnjak.
Na naš upit dr. Sakoman je iznio svoju stručnu procjenu koliki bi limit trebao biti za svaku drogu.
– Pet do deset grama trave, jedan do tri grama speeda, dvije-tri tablete ecstasyja, za heroin ne bih dopustio više od jednog “šuta”, za kokain također ne više od jedne do dvije singl-doze. To bih zakonski dopustio da se tretira kao za osobnu upotrebu i prekršajnu kaznu. Preko toga bi se išlo u kazneni progon. Što se tiče drastičnog postroženja kazni za dilanje oko škola, naš sugovornik je rezerviran.
– I to je relativno. Ako netko s 15 ili 18 godina ponese koji džoint sebi i prijateljima u školu, zar ćemo ga slati u zatvor? A to je realitet. Velika je razlika između situacije u kojoj klinac klincu dadne džoint ispred škole, i situacije u kojoj organizirani kriminal nastoji navući školsku populaciju u svoje redove. Mislim da se oko ovih nijansi trebalo konzultirati sa stručnjacima – završava dr. Sakoman, a prenosi Slobodna Dalmacija.