Srpanjska rupa koja se protegnula na gotovo cijeli mjesec otvorila je vječna pitanja u turizmu; nudimo li samo sunce i more, pa nam kiša pomrsi račune jer drugih sadržaja gotovo da i nema, je li dio naše turističke industrije pregazilo vrijeme i jesmo li skupi?
Kasnimo 15 godina
Turistički stručnjak Miroslav Dragičević, stariji partner u konzultantskoj kući Horwath HTL, kaže da problem “sunce, more i ništa drugo” postoji te da se on nije rješavao kroz čitavo vrijeme tranzicije, kada je obalom zavladao rentni biznis.
- Ponajprije su tu kampovi i cimer fraj, dakle oblici smještaja koji strahovito ovise o suncu. Klimatske neprilike natjerat će nas da mijenjamo model ‘sunce i more’. Odavno znamo da model od 60 dana kupališne sezone koja se bazirala na suncu i moru nije održiv, a sada ćemo se morati pozabaviti novim modelima - kaže Dragičević.
U svijetu se, kaže Dragičević, izgradio kompleksni marketing za kojim kasnimo od 10 do 15 godina.
- Moramo poraditi na razvoju kapaciteta destinacijskog menadžmenta. Privatni smještaj je nužno zlo u situaciji u kojoj nema drugih mogućnosti. On je neuređen i neorganiziran, a kontinuirano raste.
Nama nedostaju jaki hoteli, naš pokretač moraju biti jake hotelske kuće, a ne cimer fraj. Cimer fraj, obična soba s kupaonicom, dobro služi ako imate neki megaevent. Posjetitelju tada gotovo da i nije bitno gdje će spavati. Međutim, želimo li zadržati gosta koji se želi odmoriti i dobiti niz sadržaja, treba urediti sektor. Tu je još puno posla. Trećina cimer fraja morat će se razviti prema malim hotelima. Trećina će izići iz posla, a preostala trećina će ostati, ali morat će ponuditi višu kvalitetu - kaže Dragičević.
Kvaliteta i specifičnost
Bivša ministrica turizma Pave Župan Rusković kaže da se godinama zaklinjemo da nam je zadatak produljiti turističku sezonu, međutim mi smo produljili rupu.
- Uvijek nas iznenade isti problemi. Ne bi nam se trebale događati rupe zbog kiše. Gostima ne smije biti dosadno, a našim gostima već nakon tri dana postane dosadno, sve im bude isto. Međutim, nije svako zlo za zlo, sada ćemo se morati ozbiljnije pozabaviti tim problemom.
Mi smo mala destinacija. Trebamo dati kvalitetu i nešto jedinstveno, specifično. Na primjer? Teatar na jeziku gosta, a s nekom našom pričom, djelićem naše povijesti. Zabaviti ih, nasmijati. Puno toga treba mijenjati, puno je posla - zaključuje bivša ministrica turizma.
Potpredsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Joško Lelas kaže da se državna politika mora brinuti o ozbiljnom poslu kao što je turizam te da bi bilo jako neodgovorno sve svaliti na kišu.
Poticaji i subvencije
- Turizam je preozbiljan sektor a da bismo se vadili na kišu. To su tanki izgovori. Ako je u istim uvjetima nekima bila rupa, a nekima nije, onda znači da ima načina da se proda proizvod.
Jesmo li skupi, ovisi o tržištu. U globalu bilo bi presmjelo reći da smo skupi. Međutim, naša država ne njeguje turističku branšu. Trebate gledati cijeli paket, od porezne politike, cijena prometa i ostalih nameta. Turska država, primjerice, subvencionira prijevoz, daje poticaje i subvencije turističkim kućama. A mi imamo najveću stopu PDV-a u turizmu na Mediteranu, 13 posto - upozorava Lelas.
‘Bolji smo od Italije i Francuske’
Ministar turizma Darko Lorencin očekuju da će neke destinacije imati pad, a neke stagnaciju i rast u odnosu na lanjski srpanj, ali vjeruje da će slijedom dobrih najava za kolovoz ‘špica’ sezone biti na razini lanjske, a rujan i posezona bolji. Od analiziranih 14 zemalja na Mediteranu, Hrvat- ska je s rastom dolazaka turista od 7,3 posto u prvih šest mjeseci jednaka Španjolskoj i Bugarskoj, čemu se još pridružuju Cipar i Turska s rastom od 4,7 odnosno 6 posto. Najveći porast ima Grčka u koju je u prvih pet mjeseci stiglo 17 posto više stranih turista. Slijedi Portugal s porastom od 12,5 posto, zemlje Magreba s porastom od 9 te Malta od 8,6 posto. Među zemljama koje su ostvarile porast dolazaka stranih turista su još Italija (2,3%), Tunis (1%) i Slovenija (5,9%), dok je Francuska u minusu od 1,5 posto.