- Premijer nije prvi među jednakima, nego je nadređen ministrima. On može smjenjivati ministre i imenovati nove sve dok ima većinu u parlamentu - kaže profesor ustavnog prava Branko Smerdel.
Pitanje može li premijer smijeniti ministre, ako predsjednik Sabora ne želi supotpisati njegovu odluku, pojavilo se nakon izjave mostovca i akutalnog predsjednika Sabora Bože Petrova, koji je ustvrdio da za smjenu ministara Orepića, Šprlje i Dobrovića premijeru Plenkoviću treba i supotpis predsjednika Sabora.
Nedefinirana procedura
Međutim, dvoje istaknutih sveučilišnih profesora ustavnog prava, Branko Smerdel i Sanja Barić, neovisno jedno o drugom, u četvrtak su podsjetili da saborska većina, a ne predsjednik Sabora, potvrđuje premijerov prijedlog o smjeni ministara i imenovanju novih.
Činjenica jest da Zakon o Vladi uopće ne predviđa smjenu ministara, već samo situaciju kad ministar sam podnosi ostavku. U članku 7 Zakona o Vladi piše da ministrovu ostavku, ako je Vlada prihvati, potpisuje premijer koji o toj ostavci izvješćuje Sabor. Zakon obvezuje premijera da na prvoj sljedećoj sjednici Sabora predloži novog ministra. Iako ni Ustav, ni Zakon o Vladi, niti Poslovnik Vlade nigdje izričito ne spominju mogućnost da premijer sam smijeni ministra čijim je radom nezadovoljan, u praksi se to već događalo pa Andrej Plenković nije prvi premijer koji je odlučio smijeniti ministre.
I bivši premijer Ivo Sanader je u veljači 2006., samo godinu dana nakon formiranja Vlade, smijenio tadašnju ministricu pravosuđa Vesnu Škare Ožbolt. Bio je to riskantan potez jer je Sanader početkom 2005. formirao Vladu sa svega 77 ruku podrške u Saboru, tek jednim glasom više od potrebne većine. Taj 77. glas pripadao je upravo Demokratskom centru, stranci Vesne Škare Ožbolt.
Tiha podrška
No nakon njezine smjene Vlada je opstala jer je Sanader dogovorio tihu, neformalnu saborsku podršku Đapićeva HSP-a i HSLS-a i uz njihovu je podršku vladao do kraja mandata. Smjenu Vesne Škare Ožbolt, uz tadašnjeg premijera Sanadera, potpisao je i tadašnji predsjednik Sabora Vladimir Šeks, a na njezino mjesto vrlo brzo je izabrana Ana Lovrin. Zoran Milanović je u svibnju 2014. smijenio tadašnjeg ministra financija i potpredsjednika Vlade Slavka Linića. Prema odluci objavljenoj 6. svibnja 2014. u Narodnim novinama, smjenu je uz Milanovića supotpisao i tadašnji predsjednik Sabora Josip Leko. Već osam dana poslije Sabor je na Milanovićev prijedlog za novog ministra financija izabrao Borisa Lalovca.
Činjenica je, dakle, da su u dosadašnjim slučajevima odluku o smjeni ministra prije nego što bi mu Sabor potvrdio nasljednika potpisivali premijer i predsjednik Sabora.
U četvrtak smo prvi put svjedočili situaciji da premijer smjenjuje tri ministra odjednom. Također prvi put svjedočimo situaciji da predsjednik Sabora i premijer ne pripadaju istoj stranci, pa predsjednik Sabora može odbiti potpisati premijerovu odluku o smjeni ministara. Međutim, prema tumačenju eminentnih profesora ustavnog prava, protivljenje predsjednika Sabora ne može zaustaviti smjenu ministara ako Sabor većinom glasova potvrdi nove ministre koje bi Plenković trebao predložiti.
Uz to, ako Plenković zaista, kao što je danas ustvrdio, u Saboru ima dovoljno ruku da nastavi voditi Vladu bez novih izbora, može smijeniti i Božu Petova s funkcije predsjednika Sabora.
Rokovi za izbore
Sve do izbora novih ministara, sadašnji Mostovi ministri nastavljaju obnašati dužnost. S obzirom na to da Zakon o Vladi nalaže premijeru da u slučaju ostavke ministra novog kandidata predloži već na prvoj sjednici Sabora, isti rok vrijedi i u slučaju smjene ministara. To bi značilo da Plenković nove ministre može predložiti već na aktualnoj saborskoj sjednici, a najdalje na prvoj sljedećoj.
Navedeni scenarij moguć je, naravno, uz pretpostavku da premijer Andrej Plenković govori istinu kad tvrdi da je osigurao saborsku većinu koja će podržavati njegovu Vladu.
I potpredsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, SDP-ovac Peđa Grbin, za Jutarnji je list izjavio kako smatra da Zakon o Vladi treba tumačiti na način da premijer ima pravo na Vladi naložiti smjenu ministara. “Ako Sabor nakon toga ne potvrdi nove ministre, tada”, tvrdi Grbin, “treba uslijediti - glasovanje o nepovjerenju cijeloj njegovoj Vladi. U SDP-u razmišljamo da prijedlog za izglasavanje nepovjerenja ministru financija Zdravku Mariću proširimo prijedlogom za izglasavanje nepovjerenja cijeloj Vladi”, rekao je Grbin.
Ako se dogodi da premijer Plenković ne prikupi 76 ruku za nove ministre, uslijedio bi pad Vlade koja bi postala tehnička i otpočeli bi ustavni rokovi u za formiranje nove parlamentarne većine. Ako nitko ne bi mogao osigurati minimalnih 76 zastupničkih potpisa za status mandatara, predsjednica države morala bi raspisati nove prijevremene parlamentarne izbore.