Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preuveličala je opasnost od epidemije svinjske gripe i nije imala nikakvih znanstvenih dokaza za proglašenje pandemije, izjavio je jučer za srbijanski Blic predsjednik Odbora parlamenta EU za zdravstvo, epidemiolog Wolfgang Vodarg.
On ističe da su, kada je proglašena pandemija gripe AH1N1, za stolom u SZO sjedili i predstavnici farmaceutskih kompanija te da se treba pitati je li tu postojao nepropisan utjecaj na SZO da se proglasi pandemija gripe za koju se već tada znalo je po svim svojim karakteristikama slabija i bezopasnija od sezonske.
Na njegov je zahtjev već ranije pokrenuto ispitivanje odgovornosti SZO za širenje panike od koje su profitirali isključivo farmaceuti.
– Indikativno je i da je SZO u svibnju 2009., neposredno prije nego što će proglasiti pandemiju, promijenio definiciju pandemije. Time su kriteriji po kojima je pandemija bila nešto veoma specifično, što su morali pratiti vrlo ozbiljni i teški slučajevi bolesti, veliki broj oboljelih i visoka smrtnost, smanjeni na običnu bolest koja ima moć da se brzo širi svijetom. Ta definicija je besmislena jer odgovara svakoj gripi, svake godine – upozorio je, dodajući kako je SZO i nakon kritika struke ipak postupio po svome nakon čega više nije bilo povratka jer su vlade već potpisale ugovore s farmaceutskim kućama.
Prema Vodargu SZO je kasnije branio svoju odluku ističući kako smo samo imali sreće što se ova takozvana nova gripa nije pretvorila u ono najgore što je predviđano, što po njemu nikako nije znanstveni dokaz za proglašenje pandemije i širenje panike.
On smatra da su vlade, ministri zdravstva i financijski sektor također odgovorni, jer su oni donijeli odluku gdje će usmjeriti sredstva namijenjena zdravstvu, a kako političari ne znaju puno o epidemiologiji, trebali su se oslanjati na svoje savjetnike, nacionalne i međunarodne.
Istaknuo je primjer Poljske u kojoj je ministrica zdravlja, koja je i sama liječnica, rekla da ne vjeruje u odluku SZO te da ne želi svoje stanovništvo izlagati pandemijskom cjepivu koje nosi veći rizik od običnog.
Priznajući kako uvijek postoji opasnost da se neki opasan virus razvije, Vodarg ističe da ovaj slučaj ni izbliza nije bio takav što je, kako kaže, pokazao primjer Australije u kojoj se još u rujnu 2009. godine, kada je u Australiji sezona gripe bila na kraju, moglo vidjeti da je virus AH1N1, koji je bio izazivač najvećeg broja slučajeva gripe, imao vrlo blag pojavni oblik i malu smrtnost.