U kabinet premijera najprije je ušao zastupnik koji je dogovorio sastanak, a onda za njim cijela delegacija.
Došlo je pet ljudi, dvojica saborskih zastupnika i trojica lokalnih dužnosnika iz jedne slavonske općine.
“Znate, odlučili smo sagraditi novu mrtvačnicu u mjestu. Već smo napola završili zgradu, ali onda smo ostali bez novca”, počeo je iznositi svoj problem jedan od općinara.
Nije ni završio, a drugi se već ubacio: “Zaboravio si reći da smo i cestu do mrtvačnice mislili napraviti, to je nekih 800 metara. Skoro pola smo i napravili, no za još 500 metara nemamo sredstava, ispalo je skuplje nego što smo računali”, rekao je drugi općinar.
Slučaj mrtvačnica
Prisutni zastupnici samo su kimali glavom u znak odobravanja, a jedan od njih je odmah krenuo objašnjavati da Vlada za takve situacije ima novac u proračunskoj zalihi. Bilo je to za mandata prošle Vlade. Spomenuti općinari taj put nisu imali sreće, u Vladi nisu dobili novac za mrtvačnicu. Slavonska delegacija vratila se iz Banskih dvora neobavljena posla. Ali, nije uvijek bilo tako, tražilo se i uzimalo iz proračuna za svašta. Prije nekoliko dana razgovarali smo s jednim službenikom Ministarstva financija o tome kako općine, gradovi i županije financiraju svoje potrebe. Prvo dobivaju 12 posto poreza na dohodak koji su uplatili porezni obveznici.
Ako im to nije dovoljno da “pokriju” sve troškove, mogu računati i na novac iz proračunskih sredstava izravnanja za decentralizirane funkcije. U ovoj godini za to je osigiurano 1,27 milijardi kuna.
To nije sve.
“Neki od njih dobivaju i tekuće pomoći”, kaže naš sugovornik. Za što su te tekuće pomoći i po kojim ih kriterijima općine ili gradovi dobivaju? Naš sugovornik baš i nije znao odgovor na to pitanje.
Milijunska rupa
“Ali, sigurno je da to nije novac za gradnju nekakvih važnih objekata na lokalnoj razini jer za to, rečeno nam je, dobivaju novac iz stavke “kapitalne pomoći”, dodao je. To je četvrta vrsta izvora iz koje se financira lokalna samouprava.
U proračunu je ove godine za tekuće pomoći lokalnoj i područnoj samoupravi osigurano 310 milijuna kuna. No, zašto će Varaždinska županija dobiti 3,88 milijuna kuna “tekuće pomoći”, a Osijek baš 980 tisuća kuna, ostalo je nejasno. “Pa, postoje propisi o izvršenju proračuna i uredbe”, objasnio je visoki Vladin dužnosnik koji je itekako upućen u proračun.
Ali, zašto je Pleternica dobila baš 100 tisuća kuna? “Znate, mnoge stavke u proračunu unose se po inerciji, jednostavno prepisuju jer su i lani tamo bile”, priznao je.
Proračunski analitičari s kojima smo razgovarali uvjereni su da je nepotrebnih toškova jako puno, nitko ne zna koliko, ali da se sigurno mjere stotinama milijuna kuna.