DRŽAVNI PROJEKT

Subvencioniranje stambenih kredita vrlo je popularno u Hrvatskoj: Pao rekord, a evo kolika je prosječna rata

Građani koji su dobili subvenciju od države godišnje dobiju 11,6 tisuća kuna za trajanja subvencije
Ilustracija
 Duje Klaric/Cropix

Građani koji su uspjeli dobiti subvenciju države za stambeni kredit u ovoj godini u prosjeku će mjesečno svoj stan ili kuću sljedeće 22 godine otplaćivati 2.830 kuna, od čega će im država barem prvih pet godina plaćati 940 kuna, što znači da će korisnika subvencije otplata kredita koštati 1.890 kuna mjesečno. Rezultat je to zadnjeg kruga poziva za subvencioniranje kredita u kojem je, kako je jučer objavilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, odobreno dosad rekordnih 4648 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita, piše Novi list.

Od 2017. godine, kad je počelo provođenje programa, odobreno je ukupno 22.096 zahtjeva i njih čak 6438 otpada na Zagreb, što je nešto više od 31 posto. Kad se tome dodaju Rijeka, Split i Osijek ispada da je u četiri velika grada odobreno gotovo 43 posto svih subvencija za stambene kredite.

Što se tiče raspodjele po županijama, nakon Zagreba najviše je subvencija odobreno u Osječko-baranjskoj županiji (2.056), slijede Zagrebačka (1.896) i Splitsko-dalmatinska (1.513) dok je na petom mjestu Primorsko-goranska županija u kojoj je odobreno 1.379 kredita za kupnju stana ili kuće ili za izgradnju kuće.

U Ministarstvu graditeljstva su izračunali da im godišnje za subvencioniranje svih kredita koje su odobrili treba 256 milijuna kuna, što znači da u prosjeku svi građani koji su dobili subvenciju od države godišnje dobiju 11,6 tisuća kuna za trajanja subvencije. Dosad je već isplaćeno gotovo 457 milijuna kuna subvencija. Procjena je da će za sve dosad odobrene kredite država platiti ukupno 1,54 milijarde kuna subvencija, to je po jednom kreditu gotovo 70 tisuća kuna.

Koliko će godina, uz osnovnih pet, korisnici kredita koristiti subvenciju ovisi o tome imaju li djecu i jesu li nakon ugovaranja kredita dobili djecu. Tako se za svako dijete koje su imali u trenutku kupnje stana subvencija produžuje za godinu dana, a za svako rođeno ili posvojeno nakon kupnje stana subvencija se produžuje za dodatne dvije godine.

Ministarstvo se na svojim stranicama pohvalilo da je od 2017. godine kad je program subvencioniranja kredita pokrenut u obiteljima koje koriste subvenciju rođeno ili posvojeno 3.923 djece, dok su korisnici subvencije u trenutku kupnje stana već imali 13.146 djece.

Iako je prosječna pomoć od gotovo 70 tisuća kuna, odnosno više od devet tisuća eura, za kupnju prve nekretnine mladima sigurno dobrodošla pomoć, ne baš dobra posljednica subvencioniranja kredita je povećanje cijena nekretnina, što posebice negativno utječe na one koji subvenciju od države nisu ni dobili. Iako precizne procjene tog utjecaja nema, sve su dosadašnje analize pokazale da u Hrvatskoj cijene nekretnina počinju rasti brže nego u ostatku Europske unije od trenutka kad je počela primjena programa, odnosno od 2017. godine, a to se posebice osjeti u većim sredinama, piše Novi list.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2022 15:27