U srijedu bi trebalo biti jasno hoće li prvi put u hrvatskoj povijesti suci stupiti u štrajk. Tada se, naime, sastaje radna skupina za izmjenu Zakona o plaćama sudaca i pravosudnih dužnosnika. S jedne strane će se naći zahtjevi sudaca, a s druge ponuda Ministarstva pravosuđa i uprave. Zasad je poznato da Ministarstvo planira povećanje plaća sudaca i tužitelja te da bi ono u najvećem postotku obuhvatilo općinske suce i tužitelje koji su u prosjeku plaćeni samo 1670 eura neto. Njima bi se plaće povećale za više od 300 eura, odnosno 22 posto, i to od rujna.
Udruga hrvatskih sudaca (UHS) smatra da to nije dovoljno i traži povećanje od 1300 eura. Ističu da osnovna plaća suca prvostupanjskog suda ne smije biti manja od plaće bilo kojeg sudskog savjetnika na Vrhovnom sudu, što znači da neto plaća mora biti 3000 eura. Taj iznos objašnjavaju podatkom da je plaća suca prvog stupnja bila 2000 njemačkih maraka, što bi danas bio ekvivalent iznosu 2000 eura, ali su u međuvremenu troškovi života porasli 50 posto.
Mjere upozorenja
"Tražena plaća mora biti isplaćena do 1. lipnja 2023., a cjeloviti zakon kojim će se urediti plaće, mirovine i druga materijalna prava sudaca mora biti donesen do 1. listopada 2023.", zaključak je UHS-a usvojen 31. ožujka na zboru Udruge u Dubrovniku. Ne udovolji li Vlada zahtjevu, suci najavljuju mjere upozorenja, odnosno bijeli štrajk. Organizirat će, kažu, prosvjed na Markovu trgu u Zagrebu, prvostupanjski suci radit će samo na hitnim predmetima, a drugostupanjski suci neće otpremati odluke.
Premda nisu svi suci članovi UHS-a, svi stoje iza zahtjeva koje je UHS formulirao i adresirao prema nadležnome Ministarstvu. Osim toga, sudačka udruga je prije tjedan dana pismeno zatražila sastanak s premijerom Andrejem Plenkovićem kako bi se potpuno razjasnilo o čemu je riječ. Suci imaju kratkoročne zahtjeve, no s premijerom žele dogovoriti dugoročnu i sveobuhvatnu strategiju pristupa plaćama u pravosuđu.
Kada je riječ o sudačkim plaćama, sudac Vrhovnog suda i predsjednik UHS-a Damir Kontrec kaže kako je ideja da suci prvog stupnja napreduju kao i suci drugog stupnja u platnim razredima i da se unutar njih vidi napredovanje te da oni koji ne žele ići na viši sud i raditi na drugačiji način, imaju osigurane primjerene plaće i da su motivirani ostati prvostupanjski suci.
- Sada se događa da kada imamo natječaj za Županijski sud u Zagrebu, na dva ili tri mjesta aplicira stotinjak sudaca. Suci koji više vole rad sa strankama, odgovara im izlazak na teren i način rada na prvom stupnju često zbog plaće apliciraju za mjesta u drugom stupnju - kaže Kontrec i dodaje da u svijetu postoje sustavi koji razlikuju više platnih razreda i u prvom stupnju.
- Vlada se dogovara s liječnicima, javnim službama, državnim službama, pa vjerujem da nije problem razgovarati i o materijalnom statusu oko 2500 pravosudnih dužnosnika - kaže predsjednik UHS-a.
Napominje kako se i prošle godine otvaralo pitanje sudačkih plaća, ali je tada bilo rečeno da najprije treba pokazati radne rezultate. Navodi kako su sudovi prošle godine riješili 53.000 spisa više nego prije, da su rezultati dobri, da su ostvareni u teškim uvjetima te da nema razloga da se sada ne riješi i pitanje plaća.
Plaće, međutim, nisu jedini razlog nagomilanog nezadovoljstva. U zaključcima UHS-a se spominje povećanje plaća svih službenika kako bi sudovi mogli funkcionirati te adekvatno informatičko opremanje sudova.
Iznimno niske plaće službenika, zapisničara i drugih već dulje vrijeme su uzrok odljeva kadra, što dovodi do toga da sucima više nema tko pisati zapisnike.
Nedostatak kadra
- I mi na Vrhovnom sudu imamo problem s tim. Imamo između 600 i 700 spisa koje smo završili, ali ih ne možemo otpremiti zbog nedostatka kadra. Nema službenika koji bi radili za 4000 kuna, odnosno 530 eura, i zato imamo zastoj s otpremom spisa - kaže Kontrec, napominjući kako je nedavno jedna službenica s Vrhovnog suda otišla u Vatrogasnu zajednicu gdje je dobila veću plaću, a nekoliko ih je otišlo u Hrvatsku odvjetničku komoru.
S identičnim problemima u odnosu na plaću, ali i nedostatkom službenika suočavaju se i u Državnom odvjetništvu, no tužitelji su utoliko u nepovoljnijoj situaciji jer su hijerarhijska organizacija u kojoj tužitelju svaku aktivnost treba odobriti nadređeni i nemaju svoju udrugu kao suci. Ipak, državni odvjetnici masovno potpisuju podršku sucima u zahtjevima upućenima Ministarstvu.
U neslužbenim razgovorima sa sucima redovito se spominje potez krčkog suca Antona Hlače koji je odgodio ročište obrazlažući to stanjem zlovolje u koje ga je doveo iznos plaće za ožujak. Svi se slažu da je Hlače kao nitko dosad uspio skrenuti pažnju na položaj prvostupanjskog suca.