U povodu smrti akademika Stjepana Babića ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uputila je u subotu izraze sućuti u ime Ministarstva i svoje osobno istaknuvši kako hrvatska znanstvena i društvena scena ostaje bez jednog od svojih najistaknutijih jezikoslovaca.
Kao baštinik Jonkeove jezikoslovne tradicije i prakse, Stjepan Babić posebnu pozornost posvetio je istraživanju tvorbe riječi, morfologije i pitanjima normizacije hrvatskoga standardnog jezika. Osim pitanjima jezične norme, akademik Babić zalagao se i za normiranje uporabe standardnoga hrvatskog jezika u svakodnevnoj jezičnoj praksi, navodi ministrica.
Opus Stjepana Babića obuhvaća impozantnu biblioteku: udžbenici i priručnici, stotine znanstvenih i stručnih radova te brojne rasprave razasute po časopisima, od kojih bi se mogla sastaviti još pokoja knjiga. No, akademika Babića pamtit ćemo ponajprije po radu na temeljnim knjigama hrvatskoga jezikoslovlja: po gramatikama i pravopisima koje je napisao u suautorstvu s najvažnijim hrvatskim jezikoslovcima. Tako je njegov poznati pravopis, poznat kao "Londonac“ danas poprimio legendarno značenje. Napisan je u suautorstvu s Milanom Mogušem i Božidarom Finkom, objavljen 1972. godine u Londonu, a potom prokrijumčaren u Hrvatsku jer su tadašnje političke prilike onemogućile njegovu objavu u domovini.
Profesor Babić odgojio je brojne naraštaje budućih nastavnika hrvatskoga jezika, prenoseći im svoje golemo jezikoslovno znanje, ali i mnoge praktične savjete u vezi s primjenom jezične norme.
Kroz cijeli svoj opus i nastavno djelovanje na Filozofskom fakultetu u Zagrebu akademik Babić jasno je artikulirao želju hrvatskoga naroda za vlastitim standardnim jezikom, jedinstvenog identiteta i imena. Akademik Babić tako pripada onom najužem krugu znanstvenika, arhitekata hrvatskoga jezikoslovlja, koji su bitno pridonijeli očuvanju hrvatskoga standardnog jezika u političkim previranjima druge polovice 20. stoljeća.
Kao istinski domoljub, snažno se angažirao u izgradnji mlade hrvatske države i obnašao ulogu zastupnika u Županijskome domu Hrvatskoga sabora. Za svoj znanstveni i stručni rad dobio je brojna priznanja i najviša državna odličja, uključujući i Državnu nagradu za životno djelo 2004. godine, stoji u izrazu sućuti ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek.