Zatvor će, preko Službe za podršku žrtvama Ministarstva pravosuđa, od sljedećeg mjeseca morati obavijestiti žrtve nasilnih kaznenih i prekršajnih djela ili njihove obitelji o svakom izlasku nasilnika iz zatvora - bilo da se radi o završetku odsluženja kazne, bijegu ili dozvoljenom izlasku na vikend, a sudac će prije donošenja odluke o nasilnikovu uvjetnom otpustu moći zatražiti i stav žrtve ili njezine obitelji o tome.
Te će se obaveze odnositi na počinitelje svih nasilnih kaznenih i prekršajnih djela na štetu žrtve, a osobito u slučaju kaznenih djela protiv spolne slobode, protiv života i tijela (ubojstvo, nanošenje tjelesnih ozljeda), ratnih zločina te prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
Ključne su to odredbe Pravilnika o obavještavanju žrtve o samostalnom izlasku zatvorenika ili kažnjenika, koje je Ministarstvo pravosuđa uputilo u javnu raspravu, a čije se stupanje na snagu očekuje krajem svibnja.
Obaveza donošenja takvog pravilnika propisana je još Zakonom o izvršavanju kazne zatvora iz 2020., no, čini se, njegovo je donošenje tek sada došlo na red.
Brojni problemi
Glavni je cilj propisivanja takve obveze zaštita žrtava i njihovih obitelji jer se nerijetko događa da nasilnik po izlasku iz zatvora iz osvete ili bijesa ponovi nasilje nad žrtvom ili članovima njezine obitelji (koji su, primjerice, zbog nasilnika zvali policiju), a da žrtve nisu poduzele nikakve mjere opreza jer nisu niti znale da je počinitelj izašao iz zatvora.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić ističe da je u radu na pritužbama građanki i građana utvrdila kako se brojne žrtve žale upravo na to - da nisu uopće ili da nisu pravodobno obavještavane o puštanju počinitelja nasilja iz zatvora, o određivanju mjera zaštite i mjera opreza.
- Utvrdila sam da postoji čitav niz provedbenih i normativnih problema u sustavu zaštite žrtava kaznenih djela, posebice žrtava rodno utemeljenog nasilja. Kao članica različitih radnih skupina zalagala sam se i za donošenje takvog pravilnika, odnosno za izmjene relevantnog zakonodavstva koje će omogućiti da se žrtva uvijek obavijesti o zatvorskom, pritvorskom ili bilo kojem drugom statusu počinitelja kaznenog djela, osim kada žrtva izričito zahtijeva da joj se takve informacije ne dostavljaju.
Zauzela sam stajalište da žrtve zaslužuju detaljniju razradu zakonodavnog okvira te da je paralelno neophodna provedba dodatnih edukacija nadležnih tijela - ističe Ljubičić. Dodaje da je predloženi pravilnik korak u smjeru unapređenja normativnog okvira koji pruža stvarnu, a ne samo deklaratornu zaštitu žrtava.
Dužnost kaznionice
Konkretno, pravilnik propisuje da žrtvina obitelj u slučajevima u kojima je žrtva ubijena ili preminula može još tijekom sudskog postupka iznijeti, usmeno ili pismeno, stav o tome želi li ili ne želi koristiti pravo da bude obaviještena o bilo kojoj vrsti izlaska počinitelja iz zatvora bez nadzora. Nakon pravomoćnog okončanja sudskog postupka takav zahtjev može podnijeti na posebnom obrascu Službi za podršku žrtvama, koja djeluje pri Ministarstvu pravosuđa i uprave.
Istovremeno, kaznionica u kojoj počinitelj izdržava kaznu dužna je Službu za podršku žrtvama obavijestiti da je zaprimila kažnjenika zbog nasilnih djela na štetu žrtve te ih obavještavati o svakom izlasku počinitelja. Služba za podršku će pak o tome obavještavati žrtve i njihove obitelji, i to telefonom, mailom ili poštom, ovisno o tome što je sama žrtva zatražila. U slučajevima posebno nasilnih djela žrtve će biti obaviještene i onda kada nisu podnijele zahtjev, osim ako nisu izričito zatražile da ih se o tome ne obavještava.
Isto tako, kaznionica će moći, prije odobravanja izlaska zatvoreniku (primjerice za vikend), zatražiti mišljenje žrtve.