StoryEditor
DRŽAVNI POTICAJI

SUMNJA NA KORONA ZLOPORABE Umjesto tvrtkama, novac za radnike poslan agencijama za zapošljavanje

 
Josip Aladrović
 Željko Puhovski / CROPIX

Vladinom mjerom “Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (Covid-19)” omogućeno je agencijama za privremeno zapošljavanje da dobiju subvenciju za radnike koje “iznajmljuju” drugim tvrtkama i institucijama umjesto da, kao u Njemačkoj, tu potporu primaju tvrtke u kojima ti radnici uistinu rade.

Kako su agencije, prema javno objavljenim podacima, zatražile i dobile pomoć za velik broj radnika koji tako rade za druge kompanije, pojavila se i sumnja da će dio njih zloupotrijebiti tu državnu pomoć. Naime, sumnja se da će, uz ugovorene “plaće” koje im tvrtke plaćaju za svakog radnika (plus pripadajuću proviziju), subvenciju od 3250 kuna, a kasnije i u iznosu od 4000 kuna neto, zadržati za sebe i neće je proslijediti tvrtkama u kojima radnici rade.

Kada smo Ministarstvo rada i Hrvatski zavod za zapošljavanje zatražili komentar mogućih zloporaba, odgovorili su nam da se “poslodavcima koji udovoljavaju uvjetima korištenja mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (Covid-19), a među njih pripadaju i agencije za zapošljavanje, ista može odobriti”.

No, potom su dodali da je “u tijeku kontinuirana kontrola predmeta korisnika potpore, tijekom koje će Hrvatski zavod za zapošljavanje, ako se utvrde eventualne nepravilnosti, zatražiti povrat nepripadno isplaćenih sredstava”.

Glavni kriteriji

Podsjetimo, glavni kriterij za korištenje ove mjere bio je pad prihoda kompanije veći od 20 posto. Dakle, pojednostavljeno, ako je nekoj agenciji koja je posredovala u zapošljavanju desetero ljudi za njih dvoje otkazana suradnja, a onda im je otkaz dala i agencija, agencija može zatražiti potporu za ostalih osam radnika. Tu dobivenu potporu agencija bi onda trebala proslijediti tvrtkama u kojima radnici rade i to je ono što će kontrolirati HZZ.

Naravno, agencija je subvenciju mogla i zatražiti za “vlastite zaposlene” (ne samo za radnike za koje posreduje u zapošljavanju), a koji inače primaju plaću na osnovu prihoda od provizije koje agencija dobiva od tvrtki kojima “iznajmljuje” radnu snagu. Stoga smo uputili pitanja nekolicini agencija koje su među prvih šest po broju radnika i iznosu subvencija, a odgovor smo dobili od Dekre i agencije HSG Kariere.

Prema podacima HZZ-a, najveću je potporu, od 1,3 milijuna kuna, dobila agencija Manpower, i to za 405 radnika, slijedi Dekra sa 1,07 milijuna kuna za 660 radnika, HSG Kariera je dobila 429.000 kuna za 132 radnika, Workforce 394.000 kuna za 122 radnika, a Addeco 303.000 kuna za 94 radnika. Te i druge tvrtke prosječno su dobivale oko 3200 kuna neto po radniku u okviru ove mjere za ožujak, a Dekra je prosječno po radniku dobila 1625 kuna.

Viđenje situacije

Ukupno su 32 agencije za privremeno zapošljavanje dobile ovu potporu, a među njima nema jedne od većih, Electus DGS-a u vlasništvu Nenada Bakića.

Iz Dekre i agencije HGS Kariere odgovoreno nam je da će tvrtkama kojima su “iznajmili” radnike isplatiti punu subvenciju koju su dobili od države, ali je zanimljivo njihovo viđenje situacije.

Daniel Divjanović, predsjednik Uprave Dekre i predsjednik Koordinacije za agencijski rad i posredovanje pri HUP-u, koji nam je odgovorio u svojstvu predsjednika uprave agencije, najprije rekao da treba razlikovati “društva koja se bave posredovanjem pri zapošljavanju (statistički broj 78.10) i agencije za privremeno zapošljavanje/ustupanje radnika (statistički broj 78.20).

- Vjerujem da se vaše pitanje odnosi na agencije za privremeno zapošljavanje. Trgovačka društva koje se bave privremenim zapošljavanjem, agencijskim radom, rade u skladu sa zakonom, a za nas je najvažniji Zakon o radu. U ovoj branši sam od 2003., kada je tadašnji Zakon o radu omogućio rad agencija, tako da imam prilično dobar pregled razvoja u proteklih 17 godina.

Zakonom o radu privremeni, odnosno agencijski radnik ima apsolutno sva prava kao bilo koji drugi radnik, a agencija kao poslodavac sve obaveze. Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja, godišnjeg odmora, praznika i blagdana te mu je agencija dužna isplatiti plaću i u slučaju kada korisnik - to je poslodavac kojem je radnik ustupljen - ne plati agenciji naknadu.

Dekra i ostale agencije imaju dvije grupe zaposlenika: interni tim i agencijske radnike. Kod nas se radi o 60-ak internih zaposlenika i fluktuirajući broj agencijskih radnika - što su ugovori na određeno vrijeme - od 700 do 1500 - rekao nam je u uvodnom odgovoru Divjanović.

Potom je naglasio da je njegova agencija zbog pada prihoda većih od 20 posto zatražila poticaje za interni tim i dio radnika za koje su sigurni da će ostati cijeli drugi kvartal u radnom odnosu s namjerom da financijski odobre pojedine grupe njihovih korisnika u budućem razdoblju, jer određeni dio njih koristi trenutno vrlo mali broj radnih sati radnika.

Nepoznanice

- Koji će to iznos biti, hoćemo li pasti s brojem radnika, hoćemo li trebati vratiti dio subvencija, to su sve nepoznanice na koje nemamo odgovor i čekat ćemo da se sve obradi. Da, korisnici plaćaju naše račune, s određenim odgodama i kašnjenjima koje im izdajemo, a mi isplaćujemo plaće iz naših sredstava, pa se naknadno namirujemo.

Mi smo dobili oko milijun kuna, a naše su plaće na mjesečnom nivou troškovno blizu 6 milijuna kuna, tako da se radi o oko 16 posto subvencije - tvrdi Divjanović i dodaje kako nema informacije koliko je drugih kolega tražilo poticaje, ali da “vjeruje da su svi to radili s ciljem da pomognu svojim korisnicima, jer oni to nisu mogli zatražiti za naše radnike”.

Gorana Santini, glavna menadžerica za Hrvatsku agencije Kariera d.d., rekla nam je, pak, kako je “pomoć koju su dobile agencije bila usmjerena na financiranje plaće svakog pojedinog radnika za kojeg je pomoć bila dodijeljena”.

- Korisnici nisu mogli u kvotu radnika za koje traže potpore ubrojiti i agencijske radnike, pa smo kao aktivni član HUP-a i upravo uz njihovu pomoć reagirali da se definira položaj tih radnika i mogućnost da se za njih zatraži potpora i omogući se očuvanje njihovih radnih mjesta - odgovorila nam je Santini.

“Češće je da agencija korisniku naplaćuje i radne i neradne sate”

Agencije imaju dva koncepta poslovanja: u prvom “konceptu radnog sata europski korisnik agenciji plaća samo radne sate”. Agencija radi regrutaciju, selekciju, ugovore o radu, prijave na mirovinsko i zdravstveno, obračun i isplatu plaće te vođenje mjesečnih i godišnjih izvještavanja.

- To znači da kada je radnik na godišnjem odmoru, bolovanju, otkaznom roku, blagdanu, davanju krvi ili iz bilo kojeg razloga ne radi (nije raspoređen na rad), agencija plaća agencijskog radnika i to ne naplaćuje korisniku. Drugi koncept, takozvani koncept administriranja, podrazumijeva da agencija sve radne i neradne sate naplaćuje korisniku.

U Hrvatskoj je on puno više zastupljen radi nedostatka tradicije ovog načina suradnje, pa je tržištu jednostavniji. Mi u Dekri imamo 50 posto radnika po prvome modelu i kada smo u ovoj situaciji imali korisnike koji su rekli da ne trebaju naše agencijske radnike, tada smo ih mi plaćali kada nisu radili (i to nismo naplatili) ili smo im plaćali godišnje odmore (sve na naš trošak bez naplate korisniku). Ostalih 50 posto radnika radi po drugom modelu, u kojem korisnik plaća sve radne i neradne sate - ističe Divjanović.

32

agencije za privremeno zapošljavanje dobile su Vladinu potporu

1,3

milijuna kuna dobila je agencija Manpower, i to za 405 radnika

 

1,07

milijuna kuna

dobila je Dekra za 660 radnika

 

429.000

kuna

dobila je agencija HSG Kariera za 132 radnika

 

394.000

kuna

dobila je agencija Workofce za 122 radnika

 

303.000

kuna

dobila je agencija Addeco za 94 radnika

 

3200

kuna neto iznosi prosječna subvencija po radniku

1625

kuna

iznosi prosječna potpora po radniku za Dekru

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 08:39