Od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) zatražili smo precizne podatke o tome koliko je od kraja 1993. do danas dodijeljeno mirovina bivšim pripadnicima domobranskih postrojbi, a koliko bivšim pripadnicima ustaških postrojbi iz Drugog svjetskog rata kako bi se prekinuli javni prijepori o tome koriste li te mirovine samo bivši domobrani ili i bivši pripadnici ustaških postrojbi.
Tu vrstu mirovina HZMO, podsjećamo, isplaćuje od kraja 1993., kad je Sabor izglasao izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju kojima je pravo na povlaštenu mirovinu osigurano “pripadnicima hrvatske domovinske vojske mobilizirane od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945.”
Dvije veteranske udruge
Iako je taj zakon na snazi već 23 godine, u državnom tijelu nadležnom za njegovu provedbu, HZMO-u, ni danas nisu spremni decidirano odgovoriti na pitanje koliko su mirovina odobrili bivšim domobranima, a koliko bivšim pripadnicima ustaških postrojbi. “Pri donošenju rješenja o dodjeli mirovina pripadnicima domovinske vojske iz Drugog svjetskog rata za HZMO nije bilo relevantno kojoj su vrsti postrojbe pripadali. Obaveza utvrđivanja pripadnosti postrojbi nije propisana Zakonom iz 1993. pa je HZMO nije ni utvrđivao. Zato podatke koje od nas tražite - nemamo.” To je sukus odgovora koji smo dobili od glasnogovornika HZMO-a Filipa Dujmovića.
Na primjedbu da je odgovor HZMO-a apsurdan jer jedan od obrazaca koji se prilaže radi stjecanja mirovine, koji se i danas nalazi na službenim stranicama Hrvatskog državnog arhiva, od podnositelja zahtjeva za tu vrstu mirovine traži da upiše vrlo precizne podatke ne samo o vrsti oružanih snaga kojima je pripadao (domobrani, ustaše, Pavelićev tjelesni zdrug, oružnici) već i o odličjima koja je za tu službu primio, Dujmović je ponavljao da podatke koje tražimo nema jer ih HZMO vodi kao “pripadnike hrvatske domovinske vojske”!
Da bi stekao pravo na tu mirovinu, objasnio je, podnositelj je Zavodu morao priložiti izvornu vojnu ispravu iz toga doba. No, oni koji nisu imali izvornu vojnu ispravu koja bi dokazivala da su bili pripadnici “Hrvatske domovinske vojske”, morali su HZMO-u dostaviti pisano uvjerenje o toj pripadnosti koje su izdavale dvije veteranske udruge: “Hrvatski domobran” i “Društvo bivših vojnika regularne hrvatske vojske”.
‘Mračna vremena’
Koliko su dvije veteranske udruge izdale uvjerenja o pripadnosti “hrvatskoj domovinskoj vojsci” iz 2. svjetskog rata i na temelju kojih dokaza pokušali smo doznati od predstavnika tih dviju udruga.
No, na telefon udruge “Hrvatski domobran”, čije je sjedište prijavljeno na adresi Ilica 13 u središtu Zagreba, danima se nitko ne javlja. Isti je slučaj i s javno dostupnim telefonima podružnica te udruge po većim gradovima. Riječ je o udruzi čiji su pripadnici u prosincu 2004. upriličili mimohod po ulicama Zadra u crnim odorama i s istaknutim ustaškim znakovljem, pa je policija nakon što su njihove fotografije objavljene u medijima protiv šestorice sudionika podnijela prekršajne prijave. HZMO-u su ti prizivači “mračnih vremena prošlosti” očito bili dovoljno vjerodostojni da na temelju njihovih uvjerenja izdaju rješenja o pravu na mirovinu.
Druga veteranska udruga pod nazivom “Društvo bivših vojnika hrvatske regularne vojske” koja je prema tvrdnjama HZMO-a također izdavala uvjerenja o pripadnosti “hrvatskoj domovinskoj vojsci”, a koja su HZMO-u bila temelj za odobravanje mirovine, kako je pokazalo naše istraživanje, u Hrvatskoj ne postoji niti je ikada postojala. Potvrdili su nam to u Ministarstvu uprave u kojem se vodi registar svih udruga osnovanih u Hrvatskoj. - Udruge toga naziva u registru aktivnih udruga nema, a nema je niti u registru udruga koje su u nekom razdoblju postojale, ali su do danas ugašene - potvrdila nam je glasnogovornica Ministarstva uprave Suzana Grizelj.
Pitanje bez odgovora
Otkrivši to, HZMO-u smo uputili dodatno pitanje - kako je moguće da su mirovine dodjeljivali na temelju uvjerenja fantomske udruge i tko je “štancao” famozna uvjerenja, ali odgovor još nismo dobili.
Po podacima HZMO-a, broj korisnika tih mirovina u 90-ima neprekidno je rastao. Iako je u obrazloženju Zakona iz 1993. pisalo da će ih zbog poodmakle dobi biti najviše 6000, njihov se broj 1999. popeo na 34.090. Od 1999. do danas lagano pada, no sve do 2009. premašivao je 20.000. Na kraju ožujka 2015., po podacima HZMO-a, bilo ih je 8995, a prosječni neto iznos te kategorije mirovina je 2289,81 kunu.