Od lipnja nije bilo prave kiše, ovih dana padaju samo količine koje nisu dovoljne ni da isperu prašinu, upozoravaju zabrinuti poljoprivredni proizvođači
Velika suša kakvu ne pamte ni najstariji poljoprivrednici ove godine će biti jedan od glavnih razloga povećanja cijena hrane u cijeloj Europi. U Francuskoj je upitan i urod grožđa, a u Italiji, gdje je presušila rijeka Po, ugroženo je čak 350.000 obiteljskih gospodarstva. Iako mnoga od njih imaju riješene sustave navodnjavanja i obrane od tuče, ekstremni klimatski poremećaji pokazali su da ni to nije dovoljno.
U Hrvatskoj, koja unatoč velikom bogatstvu vode ne navodnjava ni tri posto svojih površina, suša je već smanjila urod žitarica, a povrtne kulture koje upravo dozrijevaju slabe su kvalitete i neće ih biti dovoljno.
Trošak struje
Najviše problema ovih kolovoških dana imaju proizvođači kukuruza i krumpira. Damir Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, kaže nam: "Iako je proljetna vegetacija krumpira bila obećavajuća i prognozirao sam čak i smanjenje cijena, suša je učinila svoje".
- Od lipnja nije bilo onoga što se zove prava kiša, ovih dana padaju samo količine koje nisu ni dovoljne da isperu prašinu. Zima je bila bez snijega i topla, pa krumpir u vegetaciji nije razvio dovoljno gomolja. Umjesto desetak krumpira, po jamici ih je dva do tri puno krupnijih. Po hektaru u prosjeku uberemo do 20 tona, a lani je bilo i više od 30. Narasli su troškovi svih inputa u proizvodnji, a sada imamo i novu stavku, a to je struja za hlađenje novih skladišta u koja smo morali uložiti dodatne novce - nabraja Mesarić.
No, na naš upit znači li to da će proizvođači povećati svoje cijene, predsjednik udruge je rezerviran.
- Ne možete vi dizati cijenu unedogled i uz ove nove troškove jer je uvijek pitanje tko će to kupiti. Trenutačna je cijena oko 2,5 kune po kilogramu u prikolici, na veliko, bez pakiranja. Imate pakiranja od dva, tri, pet i 10 kilograma - što je veće pakiranje, cijena je niža. Za pakiranje od 10 kilograma očekivana je cijena oko tri kune za kilu, slično kao i lani. Pitanje je što će se događati i na europskom tržištu, gdje zbog suše vjerojatno neće biti onolikih tržnih viškova koji su se u našim trgovačkim centrima prodavali po dampinškim cijenama i rušili naše cijene - zaključuje Mesarić.
Pad prinosa
Njegova je procjena da će domaćeg krumpira biti dovoljno za domaće potrebe, a na potrošačima je da odaberu hoće li kupovati uvozni ili domaći.
Unatoč velikoj suši, neće biti potrebe ni za uvozom kukuruza, koji je najvažniji u stočnoj hrani i velika stavka u proizvodnji mesa i mlijeka. Mato Brlošić, ratar i član vodstva Hrvatske poljoprivredne komore, kaže kako je suša opustošila istočni dio Slavonije najviše kod proizvođača kukuruza.
- Očekuje se pad prinosa od 50, pa ponegdje i do 100 posto, i neće se isplatiti trošiti gorivo na branje kukuruza koji više nije ni za silažu stoke. A još u srpnju kukuruz je izgledao odlično i svi smo se nadali većoj cijeni, koja se i dogodila i sada je oko 2,40 kuna, što je više od pšenice, ali prinosi su prepolovljeni, tako da ćemo jedva pokriti sve veće troškove proizvodnje - kaže Brlošić.
No, nema bojazni jer ćemo, dodaje, i ove opustošene godine imati duplo veće količine za domaće potrebe koje su u ovo vrijeme propasti govedarske proizvodnje oko milijun tona.
Domaći proizvođači hrane nadaju se da će im resorno Ministarstvo poljoprivrede pomoći u prevladavanju ovih problema sa sušom barem u subvencijama za povećane troškove gnojiva, navodnjavanja i plavog dizela, kako to rade i druge europske zemlje.
Umjesto konkretne pomoći, njihova bivša savjetodavna služba koja se sada zove Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivredu na svojim stranicama ponudila im je o suši jedan "edukativni esej".