SUTKINJA VRHOVNOG SUDA

‘Susrela sam se s naznakama korupcije. U rukavicama vam netko prišapne da bi bilo dobro kad bi se tako moglo...‘

Gordana Jalšovečki, sutkinja Vrhovnog suda, govorila je u emisiji Točka na jedan o nedavnim uhićenjima sudaca
Gordana Jalšovečki
 Bruno Konjevic/Cropix

Gordana Jalšovečki, sutkinja Vrhovnog suda s više od 30 godina iskustva u sudstvu, zamjenica predsjednika Državnog sudbenog vijeća, govorila je u emisiji Točka na tjedan N1 televizije voditeljice i urednice Nataše Božić Šarić o nedavnim uhićenjima sudaca, imovinskim karticama sudaca, percepciji pravosuđa u javnosti i drugim temama.

Sutkinja je istaknula da ogroman broj sudaca zakonito i savjesno obavlja svoj poziv te da o njima najbolje govore njihove odluke, način ponašanja i istupanje u javnosti.

- Osjećam se loše u smislu da postoje suci za koje postoji osnovana sumnja da su počinili djela korupcije, primanja mita, što se treba dokazati i treba imati na umu presumpciju nevinosti i ne bih komentirala dalje postupak protiv kolega. Jednostavno je utvrditi tko je kakav, a suci su podložni kontrolama. Nikad nisam težila velikim istupanjima u javnosti, poručila je.

Objasnila je zbog čega suci ne vole istupati u javnosti o govoriti o kolegama.

- Suci su čudnovata bića – savjesni, pošteni suci koji rade zakonito posao, marljivo, nemaju potrebu istupati, posebno obrazlagati zašto je protiv nekog pokrenut postupak. Osjećamo se loše. Suci koji smatraju da toliko godina ulažu trud i znanje, i onda vas javnost percipira kroz nekoliko slučajeva – svi suci su korumpirani, olako zarađuju, ne rade – gube volju objašnjavati da to nije tako. Nisam ljuta na medije, tek ponekad ogorčena s pojedinim člancima ili novinama. I među novinarima treba postojati etički kodeks. Nisam protiv toga da se objavljuju podaci o sucima koji nezakonito obavljaju posao, ali sam pobornik i toga da se istaknu oni suci koji rade zakonito, koji niz godina desetljećima rade pošteno posao. Takvi suci ne istupaju, previše rade, nose posao kući, poručila je.

Izrazila je mišljenje da sudac itekako treba voditi brigu o tome s kime se druži komentirajući slučajeve podmićivanja sudaca u Osijeku te okupljanje splitskih sudaca u Kerumovoj konobi.

- Tužna sam ako je to istina. Bila sam u slučajevima kad sam ocijenila da nije primjereno otići na neko druženje jer mi to nije potrebno. Moglo bi mi se dogoditi da budem pozvana u veće društvo, a da ne znam tko će biti među gostima. Kad se radi o većim partijima, onda pitam domaćina hoće li biti poznatih osoba s kojima ne bih voljela biti u društvu. Ako bih došla negdje, a da je tamo netko s kim nije primjereno družiti se, odmah bi se okrenula i otišla, objasnila je.

Odgovorila je na pitanje što će se dogoditi trojici sudaca Županijskog suda u Osijeku - Zvonki Vekiću, Darku Krušlinu i Anti Kvesiću, protiv kojih je pokrenuta istraga u aferi podmićivanje, u kojoj su sudjelovala braća Zdravko i Zoran Mamić te poduzetnik Drago Tadić.

- Oni su zasad suci, suspendirani su do završetka stegovnog postupka. Budući da je pokrenut kazneni postupak, oni će prestati biti suci ako budu proglašeni krivim za djela koja im se stavljaju na teret. Postoje osnove kad prestaje sudačka dužnost. Sucu koji je počinio stegovno djelo, neprimjereno druženje ili primanje mita, ako bude stegovno kažnjen, razrješava se dužnosti i ima pravo žalbe Ustavnom sudu.

Ocijenila je da suci osumnjičeni za kaznena djela zaslužuju povjerenje građana ako ne bi bili osuđeni. Poručila je da nam ne trebaju sudski procesi ako bismo unaprijed osudili suca ili bilo kojeg drugog okrivljenika

- Ako budu pravomoćno oslobođeni, ja bih im vjerovala, poručila je.

Sutkinja Gordana Jalšovečki izjavila je da ne može govoriti o tome je li DSV radio provjeru imovinskih kartica spomenutih sudaca nakon Mamićevih optužbi.

- Stegovni postupak je tajan i ne mogu govoriti o tome. Svaki sudac ima obvezu prijave imovinske kartice DSV-u. DSV može kontrolirati kartice i ako utvrdi nesrazmjer, imamo mehanizme da zatražimo od porezne uprave izvješća, izjave od sudaca. Koliko sam upoznata, u tijeku je sklapanje sporazuma s poreznom upravom, Finom itd. s Ministarstvom pravosuđa i nakon toga ćemo imati brže tehničke mogućnosti da putem interneta dođemo do podataka da bi eventualno imali saznanja o nesrazmjeru. Kad bi utvrdili nesrazmjer, podnosimo prijavu predsjednicima suda koji moraju reagirati i nadležnim tijelima kao npr. državnom odvjetništvu, objasnila je.

Poručila je da se Državno sudbeno vijeće bavi imovinskim karticama samo ako netko podnese prijavu ili po službenoj dužnosti.

- Svi su se borili da imovinske kartice budu objavljene na internetu. Sad svatko može ukucati ime suca, pogledati njegovo imovinsko stanje i ako ima bilo kakvu sumnju, saznanja, može podnijeti prijavu nama ili DORH-u, mi ćemo zatražiti izvješća. Ja sam bila protivnik stavljanja imovinskih kartica na internet jer smo svakome davali uvid u kartice tko god je želio. Uvijek imam barem dvije stranke, uvijek će jedna biti nezadovoljna mojom odlukom. Među tim strankama ima ljudi koji misle da je sudac korumpiran, da sam donijela odluku jer me druga strana nagovorila, ne shvaćaju zašto postupak tako dugo traje… Porezni organi bi trebali tu imati glavnu ulogu kao u svim uređenim zemljama. Ako netko plaća porez, prijavljuje prihode, ako ima imovinu kakvu ima, tko je taj koji može vidjeti nesrazmjer između prihoda i imovine koju je netko ostvario?, poručila je.

Objasnila je da građani ne mogu očekivati da DSV, s obzirom na broj sudaca, svaku karticu pomno gleda jer DSV ima brojne ovlasti. Dodala je da se radi na tome da se to poboljša.

- Nisam upoznata da je DSV upozorio nešto tako, da je neki sudac prijavljen zbog nesrazmjera u imovinskoj kartici. Možda je ranije bilo, prije mog mandata. Ali korupcija ima ime i prezime. Korupcija nije samo primanje mita u vidu novca, imate utjecaj na nekoga, obećanja za nešto što nije vidljivo. U svome stažu sam sigurno dva ili tri puta bila u situaciji da je netko sam naznačio nešto vezano uz korupciju, nisam imala dilema kako postupiti. Radi se u rukavicama, mehanizmima, netko prišapne da bi bilo dobro kad bi se tako moglo, postoje različiti mehanizmi.

Naglasila je da su nadležnosti DSV-a u kontroli postupanja sudaca vrlo ograničene te da postupaju samo po zahtjevima predlagatelja.

- Ne možemo po službenoj dužnosti. Postupamo jedino po zahtjevu ovlaštenog predlagatelja i onda se pokreće stegovni postupak. Ima sudaca koji ne ispunjavaju okvirna mjerila i normu i ako je to neopravdano, pokreće se stegovni postupak, rekla je.

Nabrojala je da su u deset godina bila 182 stegovna postupka.

- Doneseno je 105 odluka, izdano 36 ukora, 41 novčana kazna, 13 razrješenja i 15 uvjetnih razrješenja. U 14 postupaka su oslobođeni, 36 je obustavljeno. Nije to baš tako malo, više od deset sudaca. Nije istina da DSV nije odlučivao o skidanju imuniteta. Ako sudac ne ispuni 80% norme neopravdano u prethodnoj godini, predsjednik suda je dužan pokrenuti stegovni postupak. Nedavno smo imali tri stegovna postupka zbog neurednog obnašanje dužnosti. Može dobiti ukor, novčanu kaznu i razrješenje dužnosti, rekla je.

Poručila je da navedeni podaci o stanju u pravosuđu ruše tezu da su suci kasta koja sebe štiti, kojima se ne može prigovoriti.

- Hrvatsko pravosuđe rješava više od milijun predmeta godišnje, priljev je ogroman. Netko je te slučajeve riješio, naglasila je.

Sutkinja Vrhovnog suda komentirala je kako je teško iznijeti uzroke dugotrajnosti kaznenih postupaka.

- Okrivljenici koriste sve mehanizme, a zadnju riječ obično ima Ustavni sud, rekla je.

Je li loše stanje u pravosuđu samo dojam i percepcija?

Ne pristaje na tezu da su suci korumpirani objasnivši da su takvi suci, ako postoje, u manjini.

- Za percepciju javnosti nisu isključivo krivi mediji. I suci su krivi za to, i državni odvjetnici, ali ne pristajem na tvrdnju da su suci korumpirani. I građani moraju snositi odgovornost o obvezama koje ne ispunjavaju. Ako ne vratim zajam, nije li to dio i moje odgovornosti? Mislim da se građani Hrvatske puno tuže, rekla je.

Osvrnula se i na kontroverze oko izbora predsjednika Vrhovnog suda rekavši da ne misli da je pravosuđe politizirano u segmentu izbora sudaca.

- Što se tiče profesorice Zlate Đurđević cijenim je kao sveučilišnu profesoricu, osobu koja ima stručni dignitet i integritet, no o njezinom radu nemam saznanja. Program sam pročitala i o tome ne mislim javno govoriti, o tome smo govorili na sjednici DSV-a. Imali smo tajno glasanje. U njezinom programu ne vidim ništa specijalno problematično nego smatram da na Vrhovnom sudu postoje suci s akademskim titulama doktora znanosti, s puno iskustva, koji zakonito rade posao, koji su napisali tisuće sudskih presuda, ne mislim da su suci Vrhovnog suda bilo čiji suci. Sigurna sam, ne kažem da time treba eliminirati sveučilišne profesore primjerice, ali smatram da unutar suda postoje kolege koji sigurno tu funkciju mogu obavljati časno, pojasnila je.

Složila se s idejom predsjednika Zorana Milanovića da reformator sudstva u Hrvatskoj ne mora biti sudac Vrhovnog suda, ali poručila da bi to trebala biti osoba s višegodišnjim iskustvom.

- Može biti profesor ili pravni stručnjak, ali smatram da osoba koja nije provela u pravosuđu bar 10 godina, vidio ročišta, napisao presudu, koji nije ušao u srž organizacije iznutra, mislim da je od njega bolji svatko tko to zna ako ima iste akademske uvjete, rekla je.

Smatra da je DSV ima najbolji mogući način biranja sudaca.

- DSV ima 11 članova, dva profesora, dva saborska zastupnika (oporba i vladajući), ostalo su suci. Mislim da prisutnost saborskih zastupnika i sveučilišnih profesora ipak umanjuje mogućnost samih sudaca da imenuju suce bez kriterija. Postoji zakonski okvir.

Za kraj je kratko prokomentirala kako otkloniti sumnju u pravosuđe.

- Da mene netko optuži za mito ili korupciju, znam što bih napravila - podnijela bih kaznenu prijavu i tužbu za klevetu. Ali to ne znači da su Mamićeve optužbe istinite, rekla je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 17:17