Imamo samo pet pacijenata oboljelih od koronavirusa u ovom trenutku i niti jedan nije na respiratoru pa je trenutno intenzivni covid-odjel zatvorio svoja vrata. Svih pet pacijenata su teški zbog svojih drugih kroničnih bolesti - kaže ravnatelj KB-a Dubrava, prof. dr. Ivica Lukšić i sa zadovoljstvom najavljuje da će od sljedećeg tjedna ta zagrebačka bolnica ponovo biti otvorena za hitne pacijente na hitnom prijemu.
Drugim riječima, najveća covid-bolnica u Hrvatskoj konačno se vraća u svoje normalne okvire rada jer, srećom, broj covid-pacijenta drastično je pao posljednjih mjesec dana.
Bez pomoći drugih bolnica
Posljedica je to činjenice da je u utorak u Hrvatskoj bilo 146 novozaraženih covidom-19 što znači da je zdravstveni sustav i dalje, srećom, uglavnom neopterećen. Svjedoči to i brojka od samo 121 pacijenta na bolničkom liječenju od kojih je 11 na respiratoru. Iz bolnica saznajemo da većina hospitaliziranih nije cijepljena, a da su kliničke slike oboljelih slične onima koja se su se viđale tijekom prva tri vala epidemije.
"Nakon što smo sedam mjeseci, točnije od studenog prošle godine, praktički svi živjeli u zaštitnoj odjeći od glave do pete, intenzivni odjeli bili su kontinuirano puni, umiranje od covida, nažalost, bilo je svakodnevica i konačno smo odahnuli. Više nemamo niti jednog liječnika ili medicinsku sestru iz drugih bolnica, a u punom su nam pogonu svi naši uobičajeni odjeli. Naši će se djelatnici konačno moći odmoriti od ovog izuzetnog napora kojem su bili izloženi tijekom trećeg vala pandemije", naglašava prof. dr. Lukšić.
U ovom trenutku većina covid-pacijenata u Zagrebu liječi se u Infektivnoj klinici Dr. Fran Mihaljević, ali brojke su i dalje male.
"Trenutno imamo osam pacijenta od kojih su dva na respiratoru. Većina je naših bolesnika starija od 60 godina i dio nije cijepljen", kaže ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, prof. dr. Alemka Markotić. Dodaje da je klinička slika slična onome što se viđalo kod prijašnjih sojeva korone.
"U našoj se bolnici trenutno liječi osam pacijenta s koronavirusom. Troje od njih su u jedinici intenzivnog liječenja, a dvoje na respiratoru. U posljednja 24 sata imali smo i jedan smrtni ishod. Riječ je o starijim pacijentima čiji je prosjek dobi 65 godina, a njih 6 ima i druge teže kronične bolesti.
Kod jednog od pet pacijenata izvan intenzivnog odjela covid-19 otkriven je slučajno jer je hospitaliziran zbog manje traume. On je bez simptoma, u izolaciji i jedini je dva puta cijepljen. Ostali ili nisu cijepljeni ili su cijepljen samo jednom dozom cjepiva", objašnjava ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Alen Ružić.
Dodaje da već neko vrijeme KBC dnevno ima između 7 i 11 pacijenata s covidom-19 što nije veće opterećenje za bolnicu te upozorava da bi se nakon povećanja broja zaraženih ta situacija mogla brzo promijeniti. No, Ružić ističe da se bolnica tome vrlo brzo može prilagoditi kao što se već događalo u dva navrata.
U splitskom KBC-u trenutno se liječi 12 pacijenata od kojih je troje na respiratoru. Iz bolnici naglašavaju da to nisu velike brojke, ali u odnosu na početak prošlog tjedna ipak rastu jer tada je bilo gotovo upola manje covid-pacijenata.
Zarazniji soj
"Ne, ne može se reći da je ovaj delta soj više patogen u odnosnu na one prije, ali sigurno je da se prenosi brže. Također ćemo pratiti broj pacijenata na respiratoru jer će i to biti jedan od pokazatelja težine bolesti", objašnjava prof. dr. Ivo Ivić, predstojnik Klinike za infektologiju KBC-a Split.
Inače, prema najnovijim podacima Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), neki su pacijenti značajno više ugroženi koronom bez obzira na dob. Primjerice, među onima kod kojih je korona bila kobna odnosno među umrlima, 29,4 posto imalo je neku kardiovaskularnu bolest uključujući i visoki krvni tlak. Također velik problem za oboljele je i dijabetes jer je među umrlima 19 posto dijabetičara.
U većoj su opasnosti i oboljeli od zloćudnih bolesti pa je tako njihov broj među umrlima 11 posto. Koban je bio covid-19 i za 3,6 posto pacijenta s kroničnim bolestima pluća uključujući i astmu. U ECDC-u naglašavaju da su te kategorije kroničnih pacijenata također imale češće i teže oblike bolesti, ali ne uvijek sa smrtnim ishodom. U svakom slučaju, da bi se spriječili teži oblici bolesti i češći smrtni ishodi nužna je velika cijepljenost starijih građana koja se u Hrvatskoj još nije uspjela postići.